Rak je jedan od vodećih uzroka smrti u svetu, s alarmantnim statističkim podacima koji ukazuju na ozbiljnost ovog globalnog zdravstvenog izazova. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), godišnje od raka oboli više od 18 miliona ljudi širom sveta, a do 2040. godine taj broj bi mogao narasti na 28 miliona.
Smatra se da svaki treći muškarac i svaka četvrta žena tokom života razviju neku vrstu vrstu ove bolesti. Iako nije uvek nasledan, genetski faktori mogu značajno uticati na povećanje rizika od razvoja bolesti. Genetski testovi, poput Cancer Screen testa, postaju ključni alati u ranom otkrivanju bolesti baš poput redovnih preventivnih pregleda budući da rano otkivanje povećava verovatnoću preživljavanja.
Da li je rak nasledan?
Kada se suoče s dijagnozom raka, mnogi roditelji osećaju dodatnu brigu za svoju decu – ne samo zbog vlastite borbe s bolešću, već i zbog pitanja hoće li njihova deca naslediti povećani rizik za oboljenje. Iako je rak kompleksna bolest uzrokovana kombinacijom genetskih i drugih faktora, određeni oblici raka zaista mogu imati naslednu komponentu.
Nasledni rak čini otprilike 5-10% svih dijagnoza, što znači da većina slučajeva raka nije direktno povezana s genetikom, već s načinom života i okolinom.
Koji oblici raka su nasledni?
Nasledni rak je najčešće povezan s mutacijama u određenim genima koji kontrolišu rast i deobu ćelija, piše Ordinacija.hr.
Rak dojke i jajnika: Mutacije u genima BRCA1 i BRCA2 značajno povećavaju rizik za rak dojke i jajnika. Žene s ovim mutacijama mogu imati i do 80% veći rizik za razvoj bolesti tokom života.
Rak debelog creva: Nasledni nepolipozni kolorektalni karcinom (HNPCC), poznat i kao Linčov sindrom, povećava rizik od raka debelog creva, ali i raka maternice, želuca i drugih organa.
Rak prostate: Određene mutacije BRCA gena i porodična istorija mogu povećati rizik za rak prostate kod muškaraca.
Rak gušterače: Ređi, ali značajan rizik povezan je s mutacijama BRCA gena.
Takođe, postoji nekoliko znakova koji ukazuju na to da bi porodična istorija mogla da igra ulogu u razvitku bolesti:
Više članova porodice s istim ili srodnim vrstama raka (npr. dojka, jajnik).
Dijagnoza raka u ranom dobu (pre 50. godine).
Pojava raka u obe strane tela (npr. obe dojke ili oba bubrega).
Ponavljanje retkih oblika raka u porodici.
Preventivni pregledi igraju ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, posebno kada je reč o raku. Stručnjaci ističu da se mnogi oblici raka, ako se otkriju u ranim fazama, mogu uspešno lečiti, čime se značajno povećavaju šanse za potpuni oporavak. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), rano dijagnostikovanje može povećati stopu preživljenja kod određenih vrsta raka čak i do 90 %.
Glas Javnosti/ N07S