One su toliko moćne da neutrališu dejstvo slobodnih radikala u organizmu, sprečavaju ćelijska oštećenja, kao i oksidativni stres. Osim toga, sadrže elagitanin, a on čuva arterijske zidove i snižava krvni pritisak. Antocijani, biljni pigmenti, malini daju jarkocrvenu boju, a ova jedinjenja su blagotvorna za kardiovaskularni sistem – sprečavaju upale krvnih sudova, kao i gubitak njihove elastičnosti.
Najveći procenat malina čini voda (oko 86%), zatim ugljeni hidrati (12%), a ostatak ide na proteine (1,2%) i masti (0,65%). Samo 100 grama ovog voća obezbediće skoro polovinu preporučene dnevne doze vitamina C. Pored vitamina C, maline sadrže i vitamine B i E. Od minerala, treba pomenuti magnezijum i kalijum. Pošto su niskokalorične, pomažu u korigovanju telesne težine. Zbog ketona koje sadrže, snižavaju nivo šećera u krvi, ubrzavaju metabolizam i sprečavaju gomilanje masnoća. Sadrže i vlakna, pa su važne i za pravilno funkcionisanje digestivnog sistema i rad creva.
Zahvaljujući podsticanju stvaranja kolagena, često su u sastavu preparata za negu kože. U narodnoj medicini, pored ploda, primenu u lečenju nalaze i osušeni listići maline, koji se koriste za različite ginekološke i urinarne tegobe. Takođe, zaleđene maline možete kupiti tokom cele godine, a posebno je značajno to što se antioksidansi ne gube čak ni nakon zamrzavanja plodova. Dakle, nije loše znati da je i zaleđena malina podjednako zdrava kao i ona sveža.
(Glas javnosti/Lepota i Zdravlje)