Glas Javnosti

NOVI NALET POLENA KREĆE: Zahlađenje i kiša samo su ublažili tegobe na kratko

Zdravlje
Autor: Glas javnosti

Za kijanje, svrab nosa i grla, otežano disanje, kao i sekreciju iz nosa, ovih dana uglavnom je odgovorna breza, koja se smatra jednim od najjačih alergena.

U Agenciji za zaštitu životne sredine, koja na 26 lokacija širom Srbije svaki dan meri količinu alergenih polena u vazduhu, u prvoj nedelji aprila bilo je dana kada je registrovano i više od 300 polenskih zrna breze u kubnom metru vazduha, što je čak pet puta više od granične vrednosti postavljene na 60 zrna.


Kiša i vetar su malo pročistili vazduh od polena, ali na mernim stanicama očekuju novi nalet alergena čim se toplije vreme stabilizuje, što će ponovo pogoršati tegobe alergičnih na polene.

Sada je, s obzirom na to da je vreme promenljivo, količina polenskih zrna breze "samo" duplo veća od graničnih.

- U granicama iznad normale registruje se i polen graba, tise i čempresa - kaže Mirjana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine. - Tako da ni ovaj polen drveća ne bi trebalo zanemariti kada je o uzrocima alergijske reakcije reč. U vazduhu, ali u referentnim vrednostima, ima i polena platana, topole, bresta, vrbe, javora, jasena, hrasta, bukve, oraha...

Naša sagovornica savetuje da svi koji pate od alergije u ovo doba godine prate izveštaje Agencije za zaštitu životne sredine o polenskim zrnima, shodno mestu boravka, a i da bi znali na koje lokacije ne bi trebalo da odlaze.

Izbegavanje izloženosti polenu drveća jeste ključna mera terapije protiv alergije, ali za većinu osetljivih često nedovoljna.

- Da bi se propisali efikasni lekovi protiv alergije, ključno je da se otkrije šta je njen uzrok i koliko je pacijent osetljiv na izvesni alergen - kaže prof. dr Silvana Rašković, alergolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije. - Nažalost, mnogi pacijenti uzimaju terapiju na svoju ruku, što može da bude od pomoći, ali je veći broj onih kod kojih je ona samo delimično efikasna.

U lečenju alergija koriste se tri grupe lekova, antihistaminici, kortikosteroidi i inhibitori leukotrijena.

- Koji lek je potreban kom pacijentu, može da odredi samo alergolog, a neretko se pokaže efikasna neka od kombinacija lekova - kaže profesorka Rašković. - Ali, za početak je ključno da se kožnim testovima ili testovima iz krvi odredi koji alergen izaziva tegobe i koliko je pacijent senzibilisan na njega.


Naša sagovornica kaže da se u želji da se što brže sanira alergijski rinitis sve češće pribegava jednokratnoj kortikosteroidnoj terapiji.

- To nikako ne savetujem, jer šteta može da bude veća od koristi. Kortikosteroidi su jaki, antizapaljenski lekovi, koji neretko imaju brojne nuspojave. Mnogo bolja je redovna i pravilno dozirana terapija.

Kada je o teškom obliku alergijskog rinitisa reč i kada je potrebno lečenje imunoterapijom, profesorka Rašković kaže da ovi pacijenti za to moraju da sačekaju kraj godine, odnosno završetak sezone polinacije.

Tretman trudnica

BEZ obzira što alergijski rinitis može ozbiljno da se ispolji i kod trudnica, za njih je najčešće jedina terapija izbegavanje izlaska iz kuće u doba dana kada je polinacija visoka.

- Samo u dogovoru sa lekarom, ako je alergijski rinitis baš izražen, trudnicama se savetuje lokalna primena kortikosteroida - kaže profesorka Rašković.


BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR