Umesto toga, izveštaj podstiče ishranu bogatu povrćem, voćem, integralnim žitaricama i mahunarkama.
Prema rečima istraživača, ovakav pristup koristi i vašem zdravlju i planeti. Smernice, objavljene u detaljnom izveštaju, imaju za cilj da usklade ishranu i održivost.
Ana Stubendorf, nutricionistički epidemiolog sa Univerziteta u Lundu, ističe da je snaga EAT-Lancet dijete u njenoj preciznosti.
Napominje da su preporuke za crveno meso tačno određene do grama, što ih čini lakšim za praćenje u svakodnevnom životu.
Glavni novi fokus izveštaja jeste na ultraprerađenoj hrani. U ovu kategoriju spadaju proizvodi koji su u velikoj meri izmenjeni od svog prvobitnog oblika i često sadrže aditive, poput čipsa, gaziranih pića i gotovih jela.
Prema rečima istraživača, takva hrana može biti povezana sa čak 32 različite bolesti, uključujući rak, bolesti srca, demenciju i atrijalnu fibrilaciju.
Oni naglašavaju da je smanjenje unosa prerađene hrane jednako važno kao i ograničavanje konzumacije mesa. Nalazi ukazuju da zdravstveni rizici ne zavise samo od količine mesa koju jedemo, već i od toga čime ga zamenjujemo.
Biranje celovitih i prirodnih namirnica može napraviti ogromnu razliku za dugoročno blagostanje.
Iako ova dijeta donosi jasne koristi, ona sa sobom nosi i određene izazove. Ana Stubendorf napominje da u zemljama sa niskim prihodima ljudi možda neće moći da priušte preporučene količine povrća i mahunarki. Zbog toga ona predlaže da se preporuke o ishrani prilagode regionalno, kako bi bile realne i dostupne.
Grupa EAT-Lancet svoje je preporuke prvi put objavila 2019. godine.
Sada procenjuju da bi, kada bi ljudi širom sveta zamenili stekove pasuljem, moglo biti spašeno do 15 miliona života godišnje.
Glas javnosti T02S
19 min