Dijareja je česta pojava koja može da se dogodi svakome i obično se povuče sama od sebe, uz odmor, povećan unos tečnosti i laganu ishranu. Iako je to stanje koje mnogi dožive bar jednom, veoma je važno prepoznati simptome koji, ako se produže, mogu ukazivati na to da je potrebno potražiti lekarsku pomoć.
Dr Zoran Vujović, pedijatar-gastroenterolog iz vodeće dečije klinike Prime Medical Kids za Najženu kaže da je dijareja jedna od najčešćih stomačnih tegoba kod savremenog čoveka, a procenjuje se da svako barem nekoliko puta godišnje ima dijareju, dok neki to stanje doživljavaju i češće.
Dijareja je česta pojava tokom zime. Koji su najčešći uzroci dijareje u ovom periodu godine?
Dijareja (proliv) nije bolest, već znak koji se može javiti u sklopu različitih bolesti, ali su svakako najčešći uzroci njenog pojavljivanja zarazne bolesti creva, koje izazivaju virusi, ali isto tako i bakterije, kao i neki paraziti. Često se javlja i kao posledica trovanja hranom, nepodnošenja neke hrane, alergije na neke namirnice, nakon antibiotske terapije, kao i u sklopu hroničnih zapaljenskih bolesti creva.
Infektivne bolesti creva, češće se javljaju u letnjem periodu, ali su isto tako prisutne i zimi, i njihovi najčešći uzročnici su virusi (rota, adeno, noro), a nakon toga dolaze i bakterije (salmonela, kampilobakter i sl.)
Kakvi su prvi simptomi dijareje i kada bi trebalo da potražimo lekarsku pomoć?
Crevne infektivne bolesti koje se manifestuju prolivom najčešće počinju mučninom i povraćanjem, a često su prisutni i bolovi u trbuhu, u vidu grčeva koji se obično ublažavaju nakon pražnjenja creva.
Spomenute bolesti najčešće se ispoljavaju u lakšoj kliničkoj formi i prolaze i bez neke posebne terapije, ali njihovi teži oblici, kada je prisutno često i obilno povraćanje, na koje se nastavljaju obilne i brojne prolivaste stolice, naročito kod odojčadi i mlađe dece, i jako visoka temperatura, svakako zahtevaju obraćanje lekaru.
Koje bakterije i virusi najčešće izazivaju dijareju zimi, i kako se prenose?
Najčešći uzroci proliva u zimskom periodu na našim prostorima su virusi (rota, adeno, noro, astro), a zatim i bakterije (salmonela i kampilobakter). Generalno pravilo, kada su u pitanju crevne infekcije, je da se njihovi uzročnici prenose prljavim rukama.
Kada dijareja postaje ozbiljan problem, posebno u kontekstu dehidracije, i šta treba preduzeti?
Dijareja, u suštini, i postaje ozbiljan problem, kada zbog nje dođe do dehidracije, što se dešava kada pacijent ima veliki broj retkih stolica i kada su one izuzetno obilne, pa količina njima izgubljene tečnosti iz organizma ugrozi njegovo normalno funkcionisanje.
Da bi se to izbeglo, neophodno je blagovremeno započeti nadoknadu tečnosti i elektrolita, naročito kod odojčadi i mlađe dece, jer su oni najosetljiviji na njihov gubitak. Neophodno je blagovremeno započeti nadoknadu tečnosti odojčadi i mlađe dece, jer su oni najosetljiviji na njihov gubitak. U koliko se stanje ne poboljša ili primetite bilo kakve znake pogoršanja, obavezno se javite lekaru.
Tim Prime Medical Kids je tu da odgovori na vaša pitanja i pruži podršku kada je najpotrebnije. Važno je da znate da niste sami u ovakvim situacijama. Zdravlje vaše dece je nama na prvom mestu.
Koje su glavne razlike između akutne i hronične dijareje, i kako se leče?
Dijareja se klasifikuje kao akutna ili hronična prema tome koliko traje. Akutna dijareja traje do 2 nedelje, prolongirana do 3, a hronična dijareja duže od 3-4 nedelje.
Glavni princip lečenja dijareje, bila ona akutna ili hronična, je adekvatna nadoknada tečnosti i elektrolita, s tim što se u osnovi hronične dijareje u principu nalazi neki hroničan poremećaj ili bolest, pa je zato dopunskom dijagnostikom neophodno utvrditi o čemu se radi i uz ranije spomenute mere uključiti i dodatnu terapiju usmerenu na njihov uzrok ili uzročnika.
Proliv je lako prepoznati, ali je dodatne testove potrebno obaviti ako je on dugotrajan, praćen pojavom sluzi i krvi, značajnim gubitkom telesne težine, povišenom temperaturom, hroničnom malaksalošću i sl.
Glas javnosti/ A03S