Rezultati sprovedene studije su pokazali da su žene, koje su jele više proteina pridržavajući se biljne dijete, imale niži rizik od smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim bolestima i demencijom, kao i manji rizik od smrti uopšte, za razliku od žena koje su jele više crvenog mesa, mlečne proizvode i jaja.
Biljna dijeta uglavnom ili u potpunosti podrazumeva namirnice biljnog porekla kao što su voće, povrće, žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i različite vrste semena. Razlikuje se od veganske ishrane koja iz obroka eliminiše sve proizvode životinjskog porekla. Dijeta na biljnoj bazi omogućava jedenje malo proizvoda životinjskog porekla, zavisno od odluke konzumenta. Osim što ovakva ishrana ima razne zdravstvene beneficije, pridržavanje ovakvoj ishrani često se radi i u korist životne sredine.
Oni koji su isprobali ovaj način ishrane, odnosno dijete, kažu da za kratak vremenski period dolazi do smanjenja lošeg holesterola i masnoća u organitmu. Telesna masa je ostala ista posle, recimo, tri nedelje ovakve ishrane, dok se opasne unutrašnje viscelarne masti smanjuju. Zaključak je da bi ovakva način ishrane mogao doneti benefite za organizam ako bi se sprovodio svega jednom ili dva puta nedeljno.