Rezultati najnovije analize pokazuju da su vakcine protiv kovida spasile mnogo manje života nego što su prve procene sugerisale, a istraživači su kritikovali "agresivne mere obavezne vakcinacije".
Prošle godine, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) tvrdila je da su vakcine sprečile smrt 14,4 miliona ljudi širom sveta u prvoj godini pandemije, dok su neki podaci govorili i o brojci od 20 miliona.
Međutim, nova istraživanja sa Univerziteta Stanford i italijanskih naučnika ukazuju na to da je stvarni broj spasenih života "znatno manji" i da je procena bliža 2,5 miliona ljudi tokom celokupne pandemije, piše britanski "Telegraf".
Istraživači su procenili da je 90 odsto spasenih života zabeleženo među osobama starijim od 60 godina. Prema istraživanjima, bilo je potrebno vakcinisati 5.400 osoba da bi se spasio jedan život, a među osobama mlađim od 30 godina ovaj broj se popeo na 100.000 vakcina po jednom spasenom životu.
Istraživači su kritikovali "agresivne mere obavezne vakcinacije" i napore da se vakciniše "svako po svaku cenu", dodajući da nalazi imaju značajne implikacije na način na koji će biti sprovedeni budući programi vakcinacije, prenosi Tanjug.
Od 2021. godine širom sveta je dato više od 13 milijardi doza vakcina protiv kovida. Međutim, sve veća zabrinutost se pojavljuje u vezi sa mogućim štetnim efektima vakcina, posebno među mladima, te se postavlja pitanje da li je rizik vredan koristi za populaciju koja nije bila mnogo ugrožena virusom.
Više od 17.500 Britanaca podnelo je zahtev za naknadu štete zbog vakcina, verujući da su oni ili njihovi najbliži povređeni zbog vakcina. U junu su proizvođači mRNK vakcina protiv kovida dodali upozorenja u vezi sa miokarditisom i perikarditisom u uputstvu za primenu.
Zahtevi za naknadu štete podneti su i u Nemačkoj. Za novo istraživanje, naučnici su koristili podatke o svetskoj populaciji, efikasnosti vakcina i stopama smrtnosti od infekcija kako bi procenili koliko je ljudi umrlo od kovida pre ili posle perioda vakcinacije.
Tim istraživača smatra da su prethodna istraživanja možda koristila previše pesimističke stope smrtnosti od infekcija i previše optimistične procene efikasnosti vakcina, dok nisu uzeli u obzir brzinu opadanja zaštite vakcina.
Istraživači su izračunali da je oko 14,8 miliona života spaseno, odnosno jedan život po 900 primenjenih vakcina. Zaključili su da, iako su vakcine imale "značajan uticaj" na smanjenje globalne smrtnosti, koristi su bile "uglavnom ograničene" na starije osobe.
Osobe starije od 70 godina činile su gotovo 70 odsto spasenih života, dok su osobe starosti od 60 do 70 godina činile dodatnih 20 odsto. U poređenju sa tim, osobe mlađe od 20 godina činile su samo 0,01 odsto spasenih života, dok su osobe u starosnoj grupi između 20 i 30 godina činile 0,07 odsto.
Glas javnosti /R02S