Njena prehrambena rutina godinama je bivala sve striktnija, a u poslednjih pet godina uključivala je isključivo voće, klice semenki suncokreta i voćne frapee.
Kako biti vegan, a ne ugroziti svoje zdravljle?
Nutricionista Branka Mirković ovaj slučaj je povezala sa poremećajem u ishrani.
“Poremećaji u ishrani su poznati kao opsesivno kompulzivni poremećaji u rasponu od anoreksije do bulimije. Ali imate i ovakve pristupe, kada se isključuju naminice, pa se ishrana svodi na jednu ili dve namirnice. Uglavnom su u pitanju osobe koje ne mogu da kontrolišu svoj apetit“, kaže nutricionista.
Ona dalje objašnjava da je veganska ishrana veoma popularna i da se promoviše, ali da nažalost može da dovede do ovakvih ishoda. Dolazi do neuhranjenosti, pothranjenosti, pa se organizam ne hrani.
„Ova osoba je mlada, ali ima slučajeva kada su još mlađe osobe u pitanju. Na primer roditelji pogrešno hrane decu veganskom ishranom. To je veoma opasni i treba da se kaže istina“, ističe Mirković.
Ona smatra da treba sve da unosimo u ishranu, naročito u toku razvoja.
„Mi ne proizvodimo ni proteine, ni vitamine, ni minerale, direktno zavisimo od njihovog unosa. Kasnije kada odrastemo, možemo da menjamo, da dodajemo sve, ali bez stručne konsultacije, nikako ne bi trebalo da se upušta u tako nešto. Ishode vidimo i sami.“, kaže ona.
Kako navodi sagovornica svi svetski poznati sajtovi koji propagiraju takvu ishranu daju i suplemente i takozvanu „super food“ – odnosno posebno procesuiranu hranu koja se samo razmuti u vodi.
„To je skupa i veoma zahtevna ishrana, ali je pitanje motiva i cilja. Čovek bi trebalo da se preispita zašto to želi. U nekom periodu života kao detoksikacija – da, ali veoma mali broj ljudi zaista podnosi samo svežu hranu“, kaže nutricionista.
Glas javnosti/N01S