Osnovno je da znamo da neprospavane noći (čak i ako se ne dešavaju često) utiču na naše zdravlje i dobrobit.
Istraživanja sugerišu da nakon samo jedne noći nespavanja, u analizama krvi mogu da se otkriju promene u više od 100 proteina u krvi, uključujući one koji utiču na šećer u krvi, imunološku funkciju i metabolizam. Vremenom, ove vrste biohemijskih promena one su koje mogu povećati rizik od zdravstvenih problema kao što su dijabetes, povećanje telesne težine, pa čak i rak.
U drugim istraživanjima navodi se da izostanak noćnog sna može da promeni fragmente RNK u krvi na načine koji ukazuju na niže kognitivno funkcionisanje. Brojna istraživanja otkrivaju da su vozači izloženi većem riziku od nesreća nakon noći nedovoljno sna.
Svi iz iskustva znamo da nedostatak dobrog sna može uticati na raspoloženje, budnost, sposobnost da se fokusiramo, pa čak i na rasuđivanje i agilnost.
– Dug za spavanje se akumulira tokom vremena – objašnjava dr Zeeshan Khan, pulmolog koji je medicinski direktor Deborah Institute of Sleep Medicine u Deborah Heart and Lung Center u Browns Mills, Nju Džersi.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) opisuju dug za spavanje kao količinu sna koja je potrebna noću umanjena za količinu koju stvarno ostvarujemo, a svaki sat koji izgubimo dodaje se ukupnom dugu. Većini odraslih noću je potrebno najmanje sedam sati sna, navode u CDC-u.
Ljudi pokušavaju da nadoknade dug za spavanje tako što će više spavati sledeće noći ili tokom vikenda, ali zaista nema načina da se to u kratkom roku nadoknadi, dr kaže David Gozal, pedijatar pulmolog koji je predsedavajući Child Health u University of Missouri School of Medicine u Kolumbiji, koji je proučavao probleme sa spavanjem u detinjstvu i vezu između poremećaja spavanja i drugih hroničnih zdravstvenih problema.
– Oporavak od neprospavane noći neće se dogoditi sledeće noći. Potrebno je nekoliko noći pre nego što se zaista oporavimo – kaže dr Gozal.
Glas javnosti/T02S