Jedna od mogućnosti sprečavanja zaraze jeste i rad na daljinu ili rad od kuće, iz svog doma. Tako će radnici zadržati svoj posao i radno mesto, a time se uspostavlja i ravnoteža između poslovnih obaveza i brige o deci.
Najveći rizik svakako je za najniže plaćene radnike koji imaju najmanju zaštitu ili je uopšte ni nemaju. Trenutne i dugotrajne posledice po radnika jesu briga zbog posla i očuvanje radnog mesta, ali i psihološke posledice karantina koje se mogu odraziti na zdravlje radnika.
Među najrizičnijim profesijama u vreme pandemije spadaju lekari, medicinske sestre, laboratorijski radnici i uopšte zdravstveni radnici. S obzirom da se obučavaju u kratkom roku, rade prekovremeno i u stalnom su dodiru sa zaraženima, spadaju profesije sa najvećim rizikom od zaraze.
Takođe, trgovci i samozaposleni, kurirske službe i službe dostave zbog potrebe posla nisu u dovoljnoj meri distancirani od mušterija, pa su u velikom riziku. Sa psihološke strane gledano, oni koji rade od kuće, usled zatvorenosti i nedostatka komunikacije sa kolegama, mogu imati psihičke tegobe. Isto tako, fizički radnici zbog pandemije korona virusa često gube već zakazane poslove, a posao se odlaže za bolje dane. Tako, usled neizvesnosti, finansijskog kraha, ljudi bivaju pod stresom, a čest pratilac je i depresija.
Ulaganjem u socijalnu zaštitu i u programe podrške nezaposlenima, kao i poštovanjem mera zaštite, može se prevazići razlika u zdravlju zbog pandemije korona virusa, kao i zbog ekonomske recesije.
(Izvor: Misija Zdravlje)