Glas Javnosti

Alergije na hranu u porastu – mogu da se razviju i u odrasloj dobi

Zdravlje
Autor: Glas javnosti

Ako niste imali alergije na hranu kao dete, moguće je da do njih dođe u odrasloj dobi i postoji razlog zašto su tada komplikovanjije.

Deca predškolskog uzrasta imaju oko četiri puta veću verovatnoću da će imati alergiju na hranu nego odrasli i veća je verovatnoća da će je imati i kako stare.

Teško je dobiti tačne brojke o prevalenciji alergija na hranu kod odraslih. Australijski nacionalni savet za alergije izveštava da svaka 50. odrasla osoba ima alergiju na hranu.


Međutim, istraživanje u SAD pokazalo je da je čak svaka 10. odrasla osoba alergična na bar jednu vrstu hrane, pri čemu su neke razvile alergije u odrasloj dobi.

Šta je alergija na hranu?

Alergije na hranu su imunološke reakcije koje uključuju imunoglobulin E (IgE) – antitelo koje je ključno za izazivanje alergijskih reakcija. One su poznate kao „alergije na hranu posredovane IgE“.

Simptomi alergije na hranu koji nisu posredovani IgE obično su odložene reakcije i nazivaju se netolerancija na hranu ili preosetljivost.

Simptomi alergije na hranu mogu uključivati koprivnjaču, otok, otežano gutanje, povraćanje, stezanje grla ili grudi, otežano disanje, bol u grudima, ubrzan rad srca, vrtoglavicu, nizak krvni pritisak ili anafilaksu.

Alergije na hranu posredovane IgE mogu biti opasne po život, tako da je svim odraslim osobama potreban plan upravljanja razvijen u konsultaciji sa stručnjacima iz te oblasti.

Kler Kolins, profesor nutricionizma i dijetetike na Univerzitetu u Njukaslu je ukazala na četiri alergije na hranu posredovane IgE koje se mogu javiti kod odraslih – od relativno čestih do retkih alergija za koje verovatno nikada niste čuli.

Pojedinačne alergije na hranu

Najčešće alergije na hranu posredovane IgE kod odraslih u američkom istraživanju bile su:

– školjke (2,9 odsto)

– kravlje mleko (1,9 odsto)

– kikiriki (1,8 odsto)

– orasi (1,2 odsto)

– ribe – losos, bakalar i smuđ (0,9 odsto)

Kod ovih odraslih osoba, oko 45 odsto je izjavilo da reaguje na više namirnica.

Ovo se upoređuje sa najčešćim alergijama na hranu u detinjstvu: kravlje mleko, jaja, kikiriki i soja.


„Čini se da prevalencija alergija na hranu kod odraslih raste. U poređenju sa starijim istraživanjima objavljenim 2003. i 2004. godine, prevalencija alergija na kikiriki se povećala oko tri puta (sa 0,6 odsto), dok su se orašasti plodovi i riba otprilike udvostručili (sa 0,5 odsto svaki), slično je i sa školjkama (2,5 odsto)“, napominje Kolins.

Dok su nove alergije na hranu koje se javljaju kod odraslih u porastu, verovatnije je da će se alergije na hranu koje se javljaju u detinjstvu zadržati i u odrasloj dobi.

„Mogući razlozi za oba uključuju nizak status vitamina D, nedostatak izazova imunog sistema zbog previše „čistoće“, povećanu senzibilizaciju zbog izbegavanja alergena i češću upotrebu antibiotika“, dodaje ona.

Alergija na meso sisara koje je ujeo krpelj

Alergija na meso sisara koje je ujeo krpelja, takođe nazvana a-Gal sindrom ili alergija na meso sisara, je alergijska reakcija na galaktozu-alfa-1,3-galaktozu, ili skraćeno a-Gal.

Australijski imunolozi su prvi put prijavili vezu između a-Gal sindroma i ujeda krpelja 2009. godine, a slučajevi su prijavljeni i u Sjedinjenim Državama, Japanu, Evropi i Južnoj Africi. Američki centri za kontrolu bolesti procenjuju da bi oko 450.000 Amerikanaca moglo da bude pogođeno ovom vrstom alergije.

Galaktoza-alfa-1,3-galaktoza (a-Gal) sadrži molekul ugljenih hidrata koji je vezan za proteinski molekul kod sisara.

„IgE posredovana alergija se pokreće nakon ponovljenih ujeda krpelja ili grinja koji su ugrizli te sisare. Kada pljuvačka krpelja uđe u vaše telo preko mesa sisara koje je ujeo krpelj, a vi ga jedete, stvaraju se antitela na a-Gal“, objašnjava Kolins i dodaje da kada kasnije jedete hranu koja sadrži a-Gal, izaziva se alergija.

Namirnice koje izazivaju alergiju ovog tipa uključuju: meso (jagnjetina, govedina, svinjetina, zečetina), mlečne proizvode (jogurt, sir, sladoled, kajmak), želatin životinjskog porekla koji se dodaje „gumastoj“ hrani, lekove na recept i suplementi koji se ne kupuju na recept, a koji sadrže želatin (neki antibiotici, vitamini).

Ova vrsta alergijske reakcije može da bude teška za prepoznavanje jer je obično odložena, a može da bude teška i može da uključuje anafilaksu (anafilaktički šok).


Konsultacija sa stručnjacima je neophodna.

Alergija na voće i polen

Alergija na polen voća, nazvana sindrom alergije na polen na hranu, je alergijska reakcija posredovana IgE.

„Kod osetljivih odraslih osoba, polen u vazduhu izaziva proizvodnju IgE antitela na antigene u polenu, ali su ti antigeni slični onima koji se nalaze u nekom voću, povrću i bilju. Problem je u tome što konzumiranje tih biljaka izaziva alergijsku reakciju“, kaže nutricionista.

Najalergeniji polen drveća je od breze, čempresa, japanskog kedra, lateksa, trave i ambrozije. Njihov polen može unakrsno da reaguje sa voćem i povrćem, uključujući kivi, bananu, mango, avokado, grožđe, celer, šargarepu i krompir, kim, korijander, komorač, biber i papriku.

Alergija na polen voća nije uobičajena. Procene rasprostranjenosti su između 0,03 odsto i osam odsto u zavisnosti od zemlje, ali može biti opasna po život.

Reakcije se kreću od svraba ili peckanja usana, usta, jezika i grla, koji se naziva oralni alergijski sindrom, do blage koprivnjače i anafilakse.

Alergija izazvana vežbanjem povezana sa hranom

Tokom teške vežbe, želudac proizvodi manje kiseline nego obično i povećava se propusnost creva, što znači da je veća verovatnoća da će mali molekuli u crevima pobeći preko membrane u krv. To uključuje molekule hrane koji pokreću IgE reakciju.

„Ako osoba već ima IgE antitela na hranu koju je jela pre vežbanja, onda je povećan rizik od izazivanja alergijskih reakcija na hranu. Ova alergija se naziva alergija izazvana vežbanjem zavisna od hrane, sa simptomima u rasponu od koprivnjače i otoka, do otežanog disanja i anafilakse“, objašnjava Kolins.

Najčešći okidači su pšenica, plodovi mora, meso, živina, jaja, mleko, orašasti plodovi, grožđe, celer i druga hranu, koja je konzumirana mnogo sati pre vežbanja.

„Da bi se stvari još više zakomplikovale, alergijske reakcije se mogu javiti na nižim nivoima izloženosti okidaču i biti teže ako osoba istovremeno uzima nesteroidne inflamatorne lekove kao što je aspirin, pije alkohol ili ne spava dovoljno“, dodaje ona.


Alergija izazvana vežbanjem povezana sa hranom je izuzetno retka.

Istraživanja su procenjivala prevalenciju između jednog do 17 slučajeva na 1.000 ljudi širom sveta sa najvećom prevalencom između tinejdžerskih godina do 35. godine. Oni koji su pogođeni ovom vrstom alergije često imaju druga alergijska stanja kao što su polenska groznica, astma, alergijski konjuktivitis i dermatitis.

Alergije su sve veći teret

Opterećenje fizičkog zdravlja, psihičkog zdravlja i zdravstvenih troškova zbog alergije na hranu raste. U SAD je ovo finansijsko opterećenje procenjeno na 24 milijarde dolara godišnje.

„Alergiju na hranu kod odraslih treba shvatiti ozbiljno, a oni sa teškim simptomima treba da nose narukvicu ili lančić sa medicinskim informacijama i da nose olovku za auto-injektor adrenalina. Što se tiče, ankete pokazuju da samo jedna od četiri odrasle osobe sa alergijom na hranu ima takozvanu adrenalinsku olovku“, kaže nitricionista.

Ako imate alergiju na hranu posredovanu IgE, razgovarajte o planu lečenja sa svojim lekarom.


Glas javnosti/ N01S

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR