Prvi razlog leži u samim pigmentnim ćelijama folikula - melanocitima i melanocitnim matičnim ćelijama. Istraživanja pokazuju da stres, naročito akutni i hronični aktivatori simpatičkog nervnog sistema, mogu dovesti do brzog trošenja ili gubitka tih matičnih ćelija u folikulu; kada rezervni fond nestane, nova vlas ne dobija dovoljno melanina i onda raste bela ili siva.
Ovaj mehanizam objašnjava kako intenzivan stres može ubrzati pojavu sede kose, ali takođe ističe da jednom izgubljene matične ćelije teško ponovo stiču funkciju.
Drugi razlog je genetski i oksidativni. Genetika određuje veliki deo vremena kada će i koliko će vam kosa posvetleti - istraživanja su identifikovala gene koji utiču na skladištenje i proizvodnju melanina, pa zato neki ljudi sede već u dvadesetim, dok drugi zadržavaju tamnu boju kose do kasne starosti.
Pored toga, slobodni radikali i oksidativni stres oštećuju melanocite i njihovu sposobnost da proizvode pigment; to je osnova tzv. "teorije slobodnih radikala" sivljenja, koju podržava više kliničkih ispitivanja i laboratorijskih studija.
Treći razlog uključuje spoljne i zdravstvene faktore koji remete pigmentaciju: pušenje, nutritivne nedostatke i autoimune bolesti. Epidemiološke studije ukazuju na povezanost između pušenja i preranog dobijanja sedih vlasi, verovatno zbog prooksidativnog stresa koji cigarete stvaraju u tkivu vlasišta.
Nedostatak određenih vitamina i minerala, naročito vitamina B12, gvožđa i bakra, takođe može doprineti preranoj gubitku pigmenta, a kod pojedinaca autoimuni procesi koji napadaju pigmentne ćelije - kao u vitiligu ili nekim oblicima alopecije - mogu dovesti do izbeljivanja dlake u zahvaćenim zonama.
Glas javnosti /U01S
15 min
47 min