Glas Javnosti

Kratka priča o životu i stvaralaštvu Sandra Botičelija: Renesansni slikarski genije koji nije voleo da putuje

Kultura
Autor: Glas javnosti

Tokom 15. veka, ulicama Firence zajedno sa drugim čuvenim umetnicima šetao je i Sandro Botičeli.

Rođen kao Alesandro Filipepi u Firenci 1445. godine, vrlo rano stiče nadimak Botičeli. Danas se ne zna tačno zašto i kako je zalužio ovaj nadimak, ali u istoriji će ostati upmaćen baš po njemu - a ne po porodičnom prezimenu. S druge strane, čak se i o njegovim prvim umetničkim koracima ne zna puno, pa i tu ima dosta nagađanja. Najverovatnije je da su ga njegove komšije, ugledna porodica Vespuči - kojoj je prirpadao i Amerigo - primetili i preporučili čuvenom slikaru Filipu Lipiju. 


Ubrzo po dolasku u njegovu radionicu u obližnji Prato, mladi Sandro pravi svoja prva remek-dela, nekoliko verzija Bogorodice sa detetom i Portret mladića. Ali kada je Filipo odlučio da se preseli u Spoleto, on se pridružio radionici Andrea del Verokia kojoj su pripadali neki od najvećih umetnika tog doba. 

Umetnik koji nije voleo da putuje

Sandrovi prijatelji su tvrdili da nije voleo mnogo da putuje, a zabeleženo je i da je to uradio svega nekoliko puta. Uključujući i putovanje u Rim na poziv pape Siksta IV, koji je od njega tražio da oslika delove Sikstinske kapele. 


Do početka 70-ih godina 15. veka, Botičeli je već postao poznat. Ovo mu je omogućilo da otvori samostalnu radionicu i  postane jedan od umetnika koji su se našli pod zaštitom porodice Mediči. Moćne porodice bankara koja je oko sebe okupljala ugledne i učene ljude i finasirala njihovo stvaralaštvo.

foto:wikipedia

U tom trenutku najpopularnija filozofija je bio neoplatonizam, stoga je i Botičeli prihvatio pravac prema kojoj je "dušu ka Bogu, vodio intelekt i ljubav". Najveća privrženost ovom konceptu se primećuje u njegovim delima zasnovanim na mitologiji: Proleće, Venera i Mars, Rađanje Venere i Minerva i kentaur. 

Međutim, sa smrću Lorenca Veličanstvenog 1492. godine, završen je prvi period renesanse. Samo nekoliko meseci nakon ovog događaja, Firencu su napali Francuzi, a Medičijevi su proterani iz grada.Paralelno sa političkim prevratom dogodio se i kulturni, propovednik Đirolamo Savonarola je bio njen predvodnik koji je zagovarao fundamentalističko hrišćanstvo. Botičeli je uspeo da se prilagodi ovoj promeni i postane slikar dela koja su se bavila religijskim temama i kritikom režima Medičijevih. 

 

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR