Dok neki ljudi jedva čekaju praznike i u njima uživaju bez zadrške, za druge je to period borbe sa teškim i mučnim osećanjima za koja drugi ne pokazuju razumevanje. To što vam život spolja izgleda tako savršeno i što organizujete najbolju zabavu za Novu godinu ne znači da ne osećate usamljenost tokom praznika.
Šta je, u stvari, usamljenost?
Usamljenost se u psihologiji opisuje kao mentalno stanje koje može nastati u fizičkoj samoći ili u društvu, a koje se gradi na osnovu osećanja vezanih za nerazumevanje, nedostatak vezanosti za druge ljude, tugu, nesigurnost, osećaj praznine…
Psiholozi čak vrlo jasno ističu simptome usamljenosti, kako bismo mogli da proverimo koliko je kod nas to osećanje izraženo:
Izolacija: pojedinac se oseća izolovano od sveta, iako je u stvarnosti okružen ljudima.
Tuga: osoba je potištena, tužna i može čak dovesti do depresije ako se situacija nastavi.
Nedostatak energije: iscrpljenost je takođe obično simptom depresije i karakteristika je koja može ozbiljno da utiče na performanse osobe u poslovnoj i ličnoj sferi.
Nemir: gore navedeni simptomi dovode pojedinca do nemira i nezadovoljstva stimulusima koje doživljava.
Zašto sve više osećamo usamljenost?
Činjenica je: u današnjem društvu, osećaj usamljenosti se sve više ispoljava kod pojedinaca, čak i kod najmlađih. Prema istraživanju sa Harvarda, više od četvrtine mladih ljudi je u opasnosti od toga da usamljenost izazove ozbiljnije zdravstvene probleme.
Prema psiholozima i sociolozima, za to postoji nekoliko razloga, ali se, suštinski, svi oni svode na postmodernu kulturu i način života. Studije su dokazale da moderne tehnologije, pre svega izražena upotreba pametnih telefona podstiče ovaj osećaj usamljenosti. Na ovu rastuću pojavu, nadovezala se globalna usamljenost i izolacija koju smo osetili tokom zatvaranja usled korone. Razbijene su i one dotadašnje krhke veze među ljudima. Potreba za pronalaženjem odgovora pitanje usamljenost postaje sve potrebnija u svetu koji, iako je digitalno povezan, doživljava opipljiv paradoks međuljudskog distanciranja.
Zašto je usamljenost tokom praznika još jača?
Sezona praznika se generalno smatra vremenom radosti i ljubavi, ali za mnoge ljude to je vreme usamljenosti. Neki ljudi žive daleko od porodice i ne mogu da vide svoje voljene u ovo doba godine; drugi prolaze kroz životne probleme koji se još više ističu u poređenju sa prazničnom atmosferom, treći osećaju anksioznost od nastupajuće godine…
Kada ste usamljeni, slike ljudi koji se vesele i uživaju u društvu ( a njima smo okruženi sa svim strana) samo podstiču vašu tugu i osećaj odbačenosti. Usamljenost tokom praznika može se javiti čak i ako ste u prostoriji punoj ljudi. Za one koji osećaju usamljenost, praznici mogu biti vreme dodatnog stresa.
Kako prevazići usamljenost tokom praznika?
Da biste prevazišli usamljenost tokom praznika, moraćete da se borite sa svojim mentalnim zdravljem i osećanjima generalno. Ovo su neke od smernica i korisnih saveta koje predlaže psiholozi: