Glas Javnosti

Zmije opsedaju gradove: Evo šta da radite ako je vidite i kako da razlikujete ujed otrovnice od neotrovne zmije

Društvo
Autor: Glas javnosti

U Srbiji postoje tri vrste otrovnica, a sveukupno 10 vrsta zmija

Slučaj petnaestogodišnjeg dečaka iz Svilajnca, koga je u noći između petka i subote ujela zmija otrovnica kada je seo na klupu u parku, ponovo pokreće pitanje pojavljivanja ovih gmizavaca u gradovima, budući da kod većine ljudi izazivaju strah. 

Otkud one u blizini ljudi i kako se ponašati u slučaju da naiđete na njih? Poznati stručnjak za zmije Vladica Stanković navodi za 24sedam šta ne treba uraditi kada ugledamo zmiju i otkriva na koje sve načine one dospeju u gradove, budući da se zapravo plaše čoveka.

Dečak koga je otrovnica ujela na klupi uspešno se oporavlja, primio je serum - protivotrov, a pretpostavlja se da je ili seo na zmiju ili je prignječio rukom, budući da zmije napadaju samo kada se osete ugroženim, inače se od ljudi sklanjaju. 

Vladica Stanković, poznati "hvatač zmija" iz Vladičinog Hana, inače vatrogasac spasilac u MUP Srbije pri Sektoru za vanredne situacije, koga ljudi širom zemlje zovu kada naiđu na otrovnog gmizavca, podseća da u Srbiji postoje tri vrste otrovnica, a sveukupno 10 vrsta zmija.


- Poskok je najbrojnija i najotrovnija, šarka se sreće iznad 600 metara nadmorske visine, tako da je uglavnom nema u gradovima. Pošto su hladnokrvne životinje, kada je napolju vruće one izlaze da se nakupe toplote, a kreću i u potragu za plenom. Neretko u gradovima završe ulazeći u podrume recimo zbog glodara, guštera, a love i ptice. Ima ih u celoj zemji, a i ljudi ih, nesvesno, raznose. Recimo, parkirate vozilo negde u prirodi, zmija se ušunja u kola jer joj je toplo, a vi je prevezete do grada i ne znajući. Takođe, prilikom transporta ogreva na primer, zmiju prenesu iz njenog staništa u grad. Dešava se i da pobegnu iz nekog terarijuma, ali retko - navodi Vladica. 

Bez panike

Najbitnije je da ne paničimo ako ugledamo zmiju, napominje Vladica.

- Prvo treba savladati strah i paniku i skloniti se od zmije, jer one se zapravo nas plaše i napadaju ako misle da su ugrožene. Ako se sklonimo, zmija se neće osećati ugroženom. Za razliku od stršljena koji hoće da napadne čoveka, zmija neće, osim kad mora da se odbrani - savetuje Vladica.

Napominje da je takođe bitno razlikovati ujed otrovnice od neotrovne zmije.

- Ujed otrovne zmije se lako prepozna, to su dva uboda u razmaku od pet do 10 mm, u zavisnosti od veličine zmije koja nas je ujela, odnosno od razmaka dva zuba kroz koja puštaju otrov. Postoji i takozvani suvi ujed, kada ne puste otrov. Neotrovna zmija ostavlja trag kao ogrebotinu jer su njeni zubi slični našim. Poskoka ćete prepoznati lako po rogu na glavi i cikcak šarama - navodi Vladica

Udaljite se bez naglih pokreta

Poskok može da naraste i do jednog metra, ali su najčešće dugački pedesetak centimetara. Uglavnom naseljava topla kamenita staništa u centralnom i južnom delu zemlje. Šarka naseljava uglavnom planine, ali može se naći i u ravnicama, i njen otrov nije toliko jak kao kod poskoka. Šargan koji živi na našem području je najmanje otrovan i može biti smrtonosan samo za plen.

Dakle, ako i naiđete na zmiju, najbolje je udaljiti se, bez naglih pokreta.

U slučaju ujeda, ako se posumnja da je u pitanju otrovnica, bilo bi dobro da se sa mesta ujeda istisne krv koja će tako izbaciti otrov. Može se staviti hladna obloga, a lekari savetuju da se popije voda. Svakako što pre treba potražiti lekarsku pomoć kako bi se primio protivotrov, a simptomi trovanja su znojenje, opšta slabost, ubrzano disanje, dijareja, povraćanje i gubitak svesti. Mesto ujeda obično krvari i javljaju se otok, utrnulost i crvenilo.

Treba imati na umu da su zmije korisne životinje, koje su zaštićene zakonom, te su kazne za njihovo ubijanje velike.

Glas javnosti/D03S

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR