Najveći broj smrtnih slučajeva koji su posledica uboda stršljena nastaje zbog alergije. Jedina druga mogućnost da neko umre od uboda stršljena, a da nije alergičan je da bude uboden u predelu grla pa da zbog gušenja to za osobu bude fatalno, kaže za Danas Aleksandar Ćetković, profesor Biološkog fakulteta u Beogradu.
Najveći broj smrtnih slučajeva koji su posledica uboda stršljena nastaje zbog alergije. Jedina druga mogućnost da neko umre od uboda stršljena, a da nije alergičan je da bude uboden u predelu grla pa da zbog gušenja to za osobu bude fatalno, kaže za Danas Aleksandar Ćetković, profesor Biološkog fakulteta u Beogradu.
Svake godine u Srbiji se dogodi smrtni slučaj zbog uboda stršljena, a poslednji je zabeležen u subotu, kada je u čačanskoj bolnici preminula žena koja je u pratnji hitne pomoći dovezena u Urgentno-prijemnu službu bez svesti, pulsa i disanja.
Detalji o ovom slučaju nisu zvanično saopšteni, a pojedini mediji pišu da je žena nije ni znala da je alergična na ubod ovog insekta.
– Ljudi se plaše stršljena zato što je vizuelno zastražujući, ali otrov stršljena nije nimalo jači od otrova pčela ili osa, možda ubod za nijasu više boli, mada je i to pitanje. Najviše ljudi je alergično na ubod pčele, kojih ima najviše u blizini ljudi, potom na ose, a na trećem mestu na ubod stršljena – kaže profesor Ćetković.
On ističe da je u Srbiji najrasprostranjeniji evropski stršljen koji po pravilu ne juri i ne napada ljude.
„Oni su agresivni kad ste blizu gnezda i tada mogu da napadnu, a najčešće iz razloga što ljudi ne paze. Ali najveći problem je što ne znaju da su alergični. Veliki broj alergijskih reakcija se može sanirati ako odete kod lekara u roku od pola sata, sat, nekada i dva do tri sata, sve zavisi u kojoj fazi je alergijska reakcija i koliko puta je osoba ubodena. Kada je prvi put uboden obično ima najviše vremena da sebi pomogne ili da mu pomogne neko drugi, a svaki sledeći ubod smanjuje tu šansu. U svakom domu zdravlja osoba može da dobije antialergijski tretman, to zna svaka medicinska sestra jer je to standardna stvar i mnogo je lakše pružiti pomoć nego, recimo, kod ujeda zmija“, ističe profesor Ćetković.
Upitan koliko ima istine u tome da ne treba mahati rukama ili krpom u pokušaju da se odbranimo od stršljena jer ga upravo to provocira, naš sagovornik kaže da sve zavisi od okolnosti.