- Ako se zaposleni nalazi na nekoj javnoj površini oni mogu da ga prate, slikaju i ostalo. U suprotnom, bilo kakvo zadiranje u privatnost, podatke o ličnosti, poput medicinske dokumentacije, predstavlja krivično delo bez obzira ko ga vrši, detektiv ili poslodavac - rekao je Mario Reljanović, predsednik udruženja Centar za dostojanstveni rad.
Poslodavci su u dužnosti da prate zakonski propisanu proceduru o proveri opravdanosti izostanka zaposlenih sa posla i samo na osnovu lekarskih nalaza mogu da konstantuju zloupotrebu bolovanja.
- Ti privatni detektivi mogu da budu korisni da bi poslodavac došao do nekih informacija koje ga navode da pokrene ovaj postupak pred lekarskom komisijom, ali ne može samo na osnovu nalaza detektiva da se zasniva otkaz, jer postoji šansa da će on posle pasti na sudu u nekom radnom sporu - zajključio je Reljanović za Danas.
Prema podacima Eurostata, Srbija je 2022. godine bila na petom mestu evropskih zemalja gde se najmanje izostaje sa posla. Samo 5,9% zaposlenih otvorilo je bolovanja tokom te godine.
Međutim, kontrola 2.500 bolovanja pokazala je da je 2022. godine bilo 12% lažnih bolovanja, što iznosi oko 40.000 otvorenih "lažnih" bolovanja godišnje.
S ciljem smanjenja zloupotrebe odsustva sa posla izmenjen je Zakon o zdravstvenom osiguranju. Sada umesto prvobitnih 60 dana bolovanja koje je mogao da prepiše izabrani lekar, on će moći da prepiše samo 30.
Glas javnosti/ N02S