Populacija ove vrste je opala za preko 99% od 2002. godine kada je pogođena hitridiomikoza, prema Zoološkom društvu iz Londona, ili ZSL. Hitridiomikoza je gljivična zarazna bolest koja pogađa više od 500 vrsta žaba širom sveta.
Ova vrsta je nekada živela na sedam karipskih ostrva, ali istraživači veruju da je Dominika poslednje mesto na Zemlji gde se žabe danas mogu naći u divljini, navodi se u saopštenju ZSL.
foto:printscreen/youtube
Istraživanje je tokom 26 noći sproveo istraživački tim u okviru Programa oporavka planinskih žaba, projekta sastavljenog od 10 evropskih i karipskih instituta za zaštitu sa ciljem da se do 2034. godine vide porast populacije ovih žaba u Dominiki i Montseratu.
Istraživački tim je proveo stotine sati tražeći džinovsku planinsku žabu tokom jula i avgusta. Istraživanje je otkrilo 23 žabe, ali su dve bile već uginule, rekao je Andres Valenzuela Sančez, naučni saradnik za zdravlje divljih životinja u ZSL-u koji je bio uključen u istraživanje.
Međunarodna saradnja na istraživanju i napori da se spasu planinske kokošje žabe bili su inspirativni za Sančeza. „Ali na kraju, pošto smo pronašli tako mali broj, bilo je i tužno. … Situacija ove vrste u prirodi je još gora nego što smo mislili pre istraživanja.”
foto:printscreen/youtube
Inače poznata kao džinovska jarkova žaba, vodozemac je jedna od najvećih žaba na svetu, teška preko 2 funte (skoro 1 kilogram) sa dužinom do 8 inča.
Nakon širenja smrtonosne bolesti 2002. godine, žaba je klasifikovana kao kritično ugrožena na Crvenoj listi, rekao je Sančez, ali se suočavala sa pretnjama i duže od toga, posebno od lova — zbog ljudi i drugih predatora kao što su mačke — kao i pitanja životne sredine.
Chitrid bolest je izazvala 90 izumiranja vrsta u poslednjih 50 godina, prema Smitsonianovom Nacionalnom zoološkom vrtu i institutu za biologiju očuvanja. Trenutno ne postoji vakcina, ali postoji nada, rekla je Alisa Veterau Kaganer, postdoktorska saradnica u laboratoriji za zdravlje divljih životinja Kornel koja proučava bolest.