Glas Javnosti

PRE 82 GODINE DOGODILA SE KRISTALNA NOĆ: Ljudi su skakali iz zgrada u plamenu, prijatelji su postali stranci, samo su DECA PITALA ŠTA JE TO? (VIDEO)

Zanimljivosti
Autor: Glas javnosti

Kristalna noć ili Noć pogrom desila se širom Nemačke u noći 9. novembra, 1938. i u ranim satima sledećeg dana. Žrtve nacističkog pogroma su bili Jevreji, ali kako istorija beleži, i svi oni koji su ličili na Jevreje širom zemlje. Ova noć u kojoj su neki "radili samo svoj posao" i poslušno izvršavali dužnost, bila je uvod u Holokaust.

Uvod u Kristalnu noć

Sve je počelo u petak 28. oktobra, 1938, kada je 17.000 Jevreja bez upozorenja okupljeno u sred noći i deportovano iz Nemačke u Poljsku. Mnogi od njih su bili u Nemačkoj veći deo svog života; neki su čak bili odlikovani nemački veterani iz Prvog svetskog rata. Poljska vlada je odbila da ih primi, zbog čega su se oni vukli između nemačkih i poljskih graničnih ispostava tokom hladnih dana i noći, dok nemačke vlasni nisu konačno ubedile poljsku vladu da im odobri ulaz.

Heršel Grinspan, jevrejski Nemac koji je pobegao u Francusku, je primio pismo od svoje porodice u kome su opisani užasni uslovi koje su oni iskusili tokom ove deportacije. U ponedjeljak 7. novembra, on je upucao sekretara nemačke ambasade u Parizu, Ernsta fom Rata.  Dva dana kasnije, Rat je preminuo u bolnici, i to je dalo povoda nacistima da organizuju pogrom.

Ubistvo Rata je služilo kao izgovor da se lansira divljanje protiv jevrejskog stanovništva širom Nemačke.

Sećanje jednog Nemca

Istorija beleži da je u pogromu oštećeno ili uništeno više od 1.000 sinagoga, jevrejska groblja, oko 7.000 radnji i 29 velikih trgovina u vlasništvu Jevreja. Uhapšeno je više od 20.000 Jevreja i odvedeno u koncentracione logore.

Progon i ekonomska šteta učinjena nemačkim Jevrejima nije stala sa pogromom, iako su njihove radnje opljačkane. Bili su takođe primorani da plate kolektivnu kaznu od 1 milijarde maraka nacističkoj vladi.  
Nemac čiji je otac u to doba pohađao prvi razred osnovne škole prepričava sećanja njegovog oca za nemačke medije.

- Nakon nastave, učitelj je đacima savetovao da na putu kući zaobiđu sinagogu i kuće u kojima su živeli Jevreji te da idu nekim drugim putem. Kako im je rekao učitelj: "u protivnom bi se mogli dovesti u opasnost“. No, deca kao deca (mom je ocu tada bilo šest godina) ne samo da nisu poslušala savet učitelja već su ga shvatila kao direktan poziv da odu upravo tamo i vide što je to toliko opasno - priča on.

Deca su videla sinagogu u plamenu koju vatrogasci nisu ni pokušali ugasiti, razbijena stakla na kućama u kojima su živjeli Jevreji, pljačku, ljude kako s prvog sprata kuće kroz prozor bacaju kompletan nameštaj na ulicu. Dojučerašnji prijatelji ili komšije postajali su za par minuta stranci. Deca su pitala, kako beleže, neki podaci roditelje: "Šta je to?", a roditelji su gvorili: "Ne znam", ili samo slegali ramenima.

Prvo su došli

Građani su se pravili da ništa ne vide, a nemački intelektualci nisu reagovali. "Prvo su došli"... je pesma koja se pripisuje pastoru Martinu Nimeleru (1892–1984) i koja govori o ćutanju i nereagovanju.

Kada su nacisti došli po komuniste,
ja sam ćutao;
jer nisam bio komunista.

Kada su zatvorili socijaldemokrate,
ja sam ćutao;
jer nisam bio socijaldemokrata.

Kada su došli po sindikalce,
ja se nisam pobunio;
jer nisam bio sindikalac.

Kada su došli po mene,
nije preostao niko da se pobuni

(Glas javnosti) 

Pratite nas na našoj Facebook , Instagram , Telegram , Tiktok , Jutjub stranici, ali i na X nalogu.

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR