Ova pisma napisana su tokom Sedmogišnjeg rata koji se dogodio 1756 a trajao je do 1763. godine, poslata u su od strane porodica mornara koji su ratovali na strani Francuske, ali nikada nisu stigli do njih.
Profesor Reno Morje, koji je otkrio pisma, rekao je da se radi o "univerzalnim ljudskim iskustvima". Sedmogodišnji rat je bio bitka uglavnom između Britanije i Francuske oko kontrole nad Severnom Amerikom i Indijom. Završen je Pariskim ugovorom, koji je Velikoj Britaniji doneo značajne dobitke.
Profesor Morieuks, akademik sa Univerziteta u Kembridžu, otkrio je zbirku od 104 pisma koja su bila skladištena u Nacionalnom arhivu u Kjuu i rekao da je da ova pismna nikad nisu stigla do namenjenih primalaca koji su nalazi na brodu Galatee.
Galateju su Britanci zauzeli na putu od Bordoa do Kvebeka 1758.godine. Saznavši da je brod u britanskim rukama, francuske vlasti su pisma prosledile Engleskoj, gde su predata mornarici i završila u skladištu.
Zvaničnici britanskog Admiraliteta smatrali su da pisma nemaju vojni značaj.
Profesor Morje je rekao da je samo tražio da pogleda kutiju u arhivi "iz radoznalosti" pre nego što ih otkrije. „Shvatio sam da sam prva osoba koja je pročitala ove veoma lične poruke otkako su napisane“, rekao je on.
Glas javnosti