Glas Javnosti

NARKOLEKSIJA, POSTKOVID SIMPTOM ILI SAMO PROLEĆNO SPAVANJE: Proverite šta je uzrok pospanosti

Zanimljivosti
Autor: Glas javnosti

Pospanost s početka proleća simptom je koji muči mnoge. Međutim, kod pojedinaca ona može da bude znak da su oboleli od jednog od najneuobičajenijeih poremećaja spavanja - narkolepsije.

Iznenadni napad sna, kada osoba najednom zaspi i sruši se, jedan je od najdramatičnih načina ispoljavanja ovog stanja.

Prenosimo deo intervjua za Novosti profesora dr Nikola Vojvodić, neurolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, koji kaže da, osim što je uočeno da narkolepsiju prati sezonski obrazac, odnosno da je veća verovatnoća da će se razviti u proleće, uočeno je i da se ona može razviti kao posledica različitih virusnih i bakterijskih infekcija, koje su učestalije tokom zime:

"Da li kovid ima potencijal da bude okidač za razvoj nekih od hroničnih poremećaja spavanja, kao što je i narkolepsija, ostaje da se vidi. Zasad se samo zna da oni koji su ga preležali imaju osećaj umora i pospanosti dugo nakon akutne faze bolesti. Zato bih ovde pomenuo i činjenicu da je epidemija gripa H1N1 2009. godine rezultirala velikim porastom broja novih slučajeva narkolepsije."


"Simptomi narkolepsije mogu da se razvijaju postepeno tokom nekoliko godina ili iznenada tokom nekoliko nedelja. Prekomerna dnevna pospanost obično je prvi znak narkolepsije. Zato okolina može pogrešno da proceni ljude sa ovim poremećajem, smatrajući da su lenji ili nepristojni, što može dodatno da naruši njihove socijalne kontakte. Zatim, iznenadni napadi sna, kada osoba zaspi odjednom i bez upozorenja, takođe je čest problem kod ljudi sa narkolepsijom. Ovi napadi mogu da se dese u bilo kom trenutku, a trajanje sna može da varira od samo nekoliko sekundi, do nekoliko minuta. Kod nelečenih slučajeva napadi sna se mogu javljati i više puta u toku dana."

"Nije teško zaključiti da postoji problem, pre svega kada postoje ti iznenadni napadi sna. Takođe, da je reč o narkolepsiji, ukazuje i katapleksija. To je stanje usled kog pacijent ima iznenadne i prolazne poremećaje kontrole mišića usled gubitka mišićnog tonusa. Tipični simptomi katapleksije su pad vilice, ili glave, nerazgovetan govor i iznenadni gubitak kontrole stajanja i pad. Napadi katapleksije obično su izazvani emocijama, kao što su uzbuđenje, smeh, bes ili iznenađenje. Otuda se u narodu kaže: "Toliko sam se uplašio da mi je pala vilica" i "Vic je bio toliko smešan da sam pao od smeha." Neki ljudi sa narkolepsijom imaju napade katapleksije jednom ili dva puta godišnje, dok ih drugi imaju nekoliko puta dnevno.



U poslednjih nekoliko decenija, naučnici su napravili značajan napredak u razumevanju narkolepsije i identifikovanju gena koji su snažno povezani sa ovim poremećajem. Smatra se da je gubitak neurona u jednom delu mozga, koji proizvode molekul hipokretin, primarni uzrok narkolepsije sa katapleksijom. Ali ostaje nejasno zašto tačno ovi neuroni umiru. Takođe, istraživanja sve više ukazuju i da su abnormalnosti imunološkog sistema, kao i neki drugi faktori, na primer, sredinski, važni za razvoj ovog poremećaja", navodi za Novosti.

Iako ne postoji način da se narkolepsija izleči, neki od simptoma se mogu ublažiti primenom pojedinih lekova i promenama načina života. Međutim, dejstvo ovih lekova mora pažljivo da se prati, jer mogu da imaju neželjene efekte kao što su razdražljivost i nervoza, drhtavica, poremećaj srčanog ritma i poremećaj noćnog sna. Pored toga, lekari treba da budu oprezni kada propisuju ove medikamente zbog mogućnosti zloupotrebe, slično amfetaminu. Inače, i pojedini antidepresivi pokazali su se efikasnim u kontroli katapleksije, a izazivaju manje štetnih efekata od amfetamina. Međutim, kod nekih ljudi i usled njihove primene mogu da se jave neprihvatljivi neželjeni efekti, uključujući impotenciju, visok krvni pritisak i nepravilnosti u srčanom ritmu.



Činjenica je da ne mogu svi sa narkolepsijom da postignu postojano i potpuno normalno stanje budnosti koristeći trenutno dostupne lekove. Terapija lekovima treba da prati različite promene načina života. Zato se ovim osobama savetuje kratkotrajna dnevna "dremka", jer može da bude od koristi, naročito ako se odigrava po ustaljenom rasporedu u delovima dana kada se osećaju najpospanije. Održavanje redovnog režima spavanja takođe je važno. Odlazak u krevet i buđenje u isto vreme svakog dana, čak i vikendom, može pomoći ljudima da bolje spavaju. Osobe sa narkolepsijom treba da izbegavaju napitke koji sadrže kofein ili alkohol nekoliko sati pre spavanja. Takođe, potrebno je izbegavati i obilne, teške obroke neposredno pre spavanja i prestanak pušenja. Svakodnevno vežbanje najmanje 20 minuta dnevno, četiri ili pet sati pre spavanja takođe poboljšava kvalitet sna i može pomoći osobama sa narkolepsijom da izbegnu dobijanje viška kilograma.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR