Ovo je neočekivano otkriće jer su masa i gravitacija Venere mnogo sličniji masi i gravitaciji Zemlje nego Meseca. Naučnici su ranije utvrdili da su lavini tuneli obično veći tamo gde je gravitacija slabija, jer su njihovi zidovi manje skloni urušavanju.
„To već samo po sebi govori da na Veneri verovatno postoji još nešto što igra značajnu ulogu“, dodala je.
Astronomi su godinama uočavali rupe i velike jame na površini Venere, što je ukazivalo na postojanje tunela od lave. Ipak, do sada nisu mogli da isključe druge geološke procese kao moguće uzroke. Sada su, kako je detaljno opisano u novom naučnom radu, De Tofoli i njene kolege predstavili „prvi uverljiv dokaz postojanja tunelaod lave na Veneri“.
Otkrili su da jame nisu samo raspoređene u blizini velikih vulkana, već se „takođe razvijaju u smeru koji je u skladu sa nagibom terena na kom su posmatrane, što je u skladu sa hipotezom da su one proizvod lave koja teče po nagnutoj površini.“
Tim je modelirao ove šupljine i utvrdio da se savršeno podudaraju sa procesom formiranja koji uključuje očvršćavanje „gornjeg sloja toka lave dok osnovna rastopljena lava nastavlja da otiče, ostavljajući za sobom šuplji kanal.“
Ekstremno vruće okruženje Venere s visokim pritiskom moglo bi biti ključno za nastanak ovih tunela velikih dimenzija, uprkos jačim gravitacionim silama nego na Mesecu. Mogući volumeni ovih tunela iznenadili su i same istraživače.
Zaključili su da bi nam ova otkrića mogla omogućiti bolje razumevanje „termalne i tektonske evolucije Venere“ te nude uzbudljive mogućnosti za razumevanje prošlosti i sadašnjih uslova na planeti.
Tim sada poziva na detaljnije istraživanje pomoću instrumenta Subsurface Radar Sounder (SRS) u nadolazećoj misiji EnVision Evropske svemirske agencije. Sonda bi trebalo da bude lansirana prema Veneri krajem 2031. godine, s ciljem da se, prema rečima agencije, pokuša razumeti zašto je Zemljin najbliži sused „toliko drugačiji“.
Glas javnosti /S04S