„Pitali smo se gde još mogu da se pronađu ovakvi elementi u kristalu cirkona“, kaže Kavozi.
Njegov tim je identifikovao slične kristale u ležištu rude zlata u Južnoj Australiji, koji su nastali hidrotermalnim procesima.
„Poznato je da se ove vrste cirkona formiraju samo tamo gde su tokom magmatizma aktivni hidrotermalni procesi, sistemi tople vode“, objašnjava on.
Srodna studija objavljena je u časopisu „Sajens advansis“.
Cirkon je izdržao drevni udar koji je oborio Crnu lepoticu sa Marsa pre pet do deset miliona godina, ali je njegova kristalna struktura ostala netaknuta. Kavozi napominje da odsustvo oštećenja radijacijom potvrđuje da su dodatni elementi ugrađeni tokom njegovog formiranja, a ne tokom kasnije kontaminacije.
Eva Šeler sa Univerziteta Stenford, koja nije bila uključena u istraživanje, sugeriše da nalaz ukazuje na vodenu paru koja je ispuštena u atmosferu Marsa pre nego što su se formirale reke i jezera.
„U tolikoj starosti od 4,5 milijardi godina, nalazimo se u vremenu kada je nastao Mars. Dakle, to bi označilo dokaze o nekim od najranijih ponašanja vode na Marsu“, kaže ona.
Glas javnosti /S04S