Udar groma nastaje usled delovanja atmosferskog elektriciteta najčešće sa teškim povredama ili smrtnim ishodom. Prirodni elektricitet (udar groma), je impuls jednosmerne struje, ogromnog napona i jačine.
Količina energije koja se oslobađa pri udaru grom je veća od 10 miliona volti. Poređenja radi, jačina visokonaponskog dalekovoda obično je 100.000 volti ili više, a tipična električna kućna utičnica jaka je 110 volti. U Americi i Japanu jačina je 100 do 127 volti, u dugim delovima sveta radni napon utičnica je 220 do 240 volti.
Povrede tela pri udaru groma su retke i ozbiljne, kaže dr Christopher Griggs iz Atrium Health.
– Povrede mogu da variraju od blagih opekotina na telu do ozbiljnog oštećenja mozga i smrtnog ishoda, sve zavisi od toga u kojoj meri je žrtva bila izložena udaru groma – objašnjava dr Griggs. Udar groma može da izazove srčani zastoj, da dođe do zaustavljanja cirkulacije i direktnih povreda nervnog sistema i mozga.
Udar groma može izazvati krvarenje i moždani udar, a u nekim slučajevima može da dođe i do dubokih opekotina. Dr Griggs kaže da tkiva u blizini kostiju trpe u ovakvim situacijama najveća oštećenja, zato što su kosti deo ljudskog tela najotporniji na delovanje groma.
Osobe koje prežive udar groma u velikom su riziku da razviju ozbiljne neurološke i mišićne povrede. Rabdomioliza je teško oštećenje mišićnog tkiva, u ovom stanju mišićno tkivo oslobađa u krv protein mioglobin koji može da izazove otkazivanje bubrega.
Stručnjaci upozoravaju da su povrede moguće ukoliko smo samo boravili u blizini udara groma. Može doći do pucanja bubne opne, manjih opekotina i oštećenja nervnog sistema. Sve zavisi od toga da li je udar direktan, i direktan udar groma može da se preživi, a sve zavisi od količine emitovane energije pri udaru groma. Moguće je da osoba preživi lakši udar groma i da nema oštećenja vitalnih organa.
U slučaju udara groma najbolje je da svedoci pozovu hitnu pomoć. Kada dođe do udara groma osobe koje deluju najviše povređeno, na primer nemaju puls i ne dišu mogu da prežive ako dobiju brzu kardiopulmonalnu reanimaciju.
Najbolji način da se zaštitimo od groma jeste da ostanemo u kući i da se udaljimo od prozora. Ukoliko smo se zatekli napolju, savet je da tokom vremenske nepogode, ako je moguće, da uđemo u neki objekat.
Preporuka je da ukoliko smo napolju čučnemo, jer je na taj način najmanji kontakt. Vozači bi trebalo da zaustave vozilo, da izbegavaju blizinu vode, zatvore sva vrata i prozore u autu. Nikako ne tražite zaklon ispod velikih usamljenih predmeta, na primer drveta. U slučaju da smo u šumi, preporuka je sa stanemo između dva drveta međusobno udaljenja oko 15 metara. Dobra zaštita od udara groma je mokra odeća.
Glas javnosti/T02S