Glas Javnosti

KAKO JE OVO POVEZANO? Zašto mozak bolje pamti kada oseti miris ruže?

Zanimljivosti
Autor: Glas javnosti

Šta ulazi u dugoročnu memoriju čoveka, a šta ne? Mozak neprestano donosi odluke i filtrira informacije. "Miris tu stupa na scenu", kaže neurobiolog Jirgen Kornmeier sa Instituta za graničnu psihologiju i mentalnu higijenu u Frajburgu. Učesnici studije, koja je objavljena u stručnom časopisu „Nejčr”, dobili su zadatak da nauče japanske reči. Oni spitanici koji su ,irisali ruže dok su učili i udisal

Zašto uz miris mozak bolje pamti?

„Kada nešto naučimo, uvek se radi o kontekstu“, kaže Kornmajer. Prema njegovim rečima, mirisi bi mogli da igraju određenu ulogu. Reči su povezane sa mirisom tokom učenja. Mozak bolje pamti reči i bolje ih se seća na testu. Zbog toga je učesnicima bilo dozvoljeno da pomirišu miris ruža pre testa. Mozak brže pronalazi informacije povezane sa mirisom.

Mirisi posebno snažno aktiviraju mozak, to je pokazalo skeniranje mozga u ranijim eksperimentima. Mirisima se aktivira hipokampus, koji je posrednik između kratkoročnog i dugoročno pamćenja u mozgu.Teorija kaže da se informacije dobijene na ovaj način dublje urezuju u dugoročno pamćenje.


Miris u snu poboljšava pamćenje

U snu, mozak odlučuje šta će pamtiti. Ranija istraživanja u laboratorijskim uslovima pokazala su da tokom dubokog sna mozak „preuređuje“ ono što pamti i odlučuje šta će biti uskladišteno u dugoročnoj memoriji. Pretpostavlja se da miris reaktivira sadržaje svakodnevnog učenja kada mozak rekapitulira ono što je doživljeno i naučeno.

„Tada se povećava verovatnoća da će ovi sadržaji biti uključeni u proces konsolidacije“, kaže Kornmajer. Teza stručnjaka je da će se sadržaji koji se vezuju za miris tokom dana, aktivirati u dubokom snu i sačuvati u dugoročnoj memoriji zahvaljujući istom tom mirisu. Aktiviraju se iste nervne ćelije koje su povezivale naučene reči i miris tokom dana.

Moguća svakodnevna upotreba

Do sada su naučnici u svojim laboratorijama miris „puštali” samo u fazi dubokog sna, kako ne bi poremetili ostale faze. „Ali možemo da koristimo miris cele noći i on i dalje deluje“, kaže neurobiolog. On dodaje da je ovo prvi put da se miris koristi van laboratorije, odnosno u kućnim uslovima.


To znači da je moguća primena u svakodnevnom životu. Učesnici studije u Frajburgu su studirali kod kuće, a ne, kao i obično, u posebnim prostorijama istraživačkog tima.

Mirisom do maksimalnog efekta

Jasno je da miris samo podržava proces. Niko ne može da ne uči. Ali miris pomaže u efikasnosti tog procesa. Kornmajer pretpostavlja da je miris efikasan pre svega kada je malo vremena za učenje.

„Miris bi možda mogao da deluje kao neka vrsta pojačala“, i dodaje da bi mirisi mogli pomoći da se brže postigne sopstveni maksimum u učenju.

Izgleda i da mas mirisi ne štite od zaboravljanja. Već u prvom testiranju, odmah nakon faze učenja, bio je zabeležen efekat mirisa. Posle sedam dana, a naročito posle jednog meseca, njegov je efekat značajno oslabio. Dnevni rezultati grupe koja je koristila miris ruže nisu bili značajno bolji od rezultata druge grupe.

Verovatno miris ruže nije jedini koji pomaže

Zašto miris ruža? U najvećem broju istraživanja korišćen je upravo taj miris.


„To je slučajnost, tako je bilo u prvobitnom istraživanju“, kaže Kornmajer. Sva istraživanja posle prvog koristile su isto miris ruže kako bi novi rezultati da se uporede sa tom prvom studijom.

„Ali zaista verujem da i drugi mirisi pomažu, rade. To tek treba da se pokaže u budućim istraživanjima”.

Mirisi lavande, narandže i mnogih drugih mogli bi pomoći u učenju, bar kratkoročno. Međutim, naučnici su još uvek u procesu otkrivanja toga kako mozak pamti informacije i obrađuje ih noću. Ali jedno je sigurno – ono što dobro miriše moglo bi vam pomoći na sledećem testu ili ispitu, prenosi N1.

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR