Velika jezera (Great Lakes) predstavljaju najveću grupu slatkovodnih jezera na svetu, a čine ih jezera Superior, Mičigen, Huron, Iri i Ontario. Zajedno sadrže čak 20 odsto ukupnih svetskih zaliha pijaće vode, ali i brojne tajne i zanimljivosti. Uz pet glavnih jezera nalaze se i mnoga manja jezera, reke i oko 35 hiljada ostrva. Velika jezera pokrivaju više od 245 hiljada kvadratnih kilometara, a kada bi se sva ta voda izlila po teritoriji SAD-a, dubina bi bila tri metra, prenosi Punkufer.hr.
Jezera su toliko velika da su vidljiva s Meseca, a može se čak raspoznati i najveće – jezero Superior, čija je površina veća od bilo kog drugog slatkovodnog jezera na svetu. Ima skoro 4500 kilometara obale, a voda iz njega otiče u reku Sent Lorens, koja se dalje uliva u severni deo Atlantskog okeana.
Ali to nije kraj rekordima; Velika jezera u svojim dubinama kriju više od šest hiljada olupina koje miruju na vodenom dnu. Stotine brodova služe istraživačima kao vremenske kapsule u kojima se čuvaju predmeti iz vremena kada su potonuli.
Obala brodoloma (Shipwreck Coast) na jezeru Superior sadrži najviše tih uspavanih divova, pre svega zbog kilometara i kilometara vodene površine bez sigurne luke u koju bi mornari mogli da se sklone ukoliko ih iznenadi nevreme. Na kanadskoj strani jezera Huron nalazi se raj za ronioce – Nacionalni morski park Fathom Five, sa 20 istorijskih olupina koje neprestano privlače nove znatiželjnike.
Na američkoj strani jezera Huron nalazi se Nacionalni morski rezervat Thunder Bay sa 70 brodova na dnu, zbog čega je ovaj deo dobio nadimak „Aleja olupina“. Posetioci mogu roniti na dubinama od jednog i po do 75 metara kako bi ih pobliže razgledali, a oni koji ne žele da se pokvase mogu krenuti na jednu od tura brodićima sa staklenim dnom.
Vodiči rado pričaju razne priče i anegdote iz prošlosti, poput one o velikoj oluji iz 1913. godine koja je potopila 10 brodova i zbog toga dobila naziv „Veliki udar“ (Big Blow). Oluja je besnela 16 sati, a život je izgubilo 235 mornara.
Ronioci neprestano otkrivaju nove olupine na dnu jezera, često u iznenađujuće dobrom stanju zahvaljujući niskim temperaturama i nedostatku kiseonika, što sprečava raspadanje. Takav je bio slučaj i sa jedrenjakom „Vašington“, dugim 16 metara, koji je plovio Velikim jezerima krajem 18. veka. Pronašli su ga američki lovci na olupine u jezeru Ontario, ponosni jer se radi o najstarijem očuvanom trgovačkom brodu ikada pronađenom u nekom od Velikih jezera.
Glas javnosti /N01S