Naučnici kažu kako je to najstariji direktan dokaz da su ljudi tog vremena uzimali halucinogene droge, prenosi Science News.
Pre otprilike 3000 godina „stanari“ pećine Es Càrritx na Menorki, a moglo bi se raditi o šamanima koji su izvodili duhovne i isceliteljske rituale, konzumirali su specifične biljke. One su sadržavale materije koje utiču na promenu stanja uma i na vid, smatra arheološkinja Elisa Gera-Doce sa Univerziteta Valadolid u Španiji.
Ranije su arheolozi datirali znake ljudske aktivnosti u pećini, među kojima je i više od 200 ljudskih grobova poređanih u ulaznoj komori, u razdoblje koje seže unazad 3600 i 2800 godina.
Istraživači su pronašli i mnoštvo ostalih predmeta, među kojima i šest drvenih kutija. U svakoj od njih otkriveni su pramenovi ljudske kose.
Hemijska analiza pramenova iz jedne kutije otkrila je prisustvo tri psihoaktivne biljke. Naučnici su zaključili da su one konzumirane, a potom i apsorbovane u kosi u razdoblju od gotovo godinu dana.
Rezultate istraživanja španski su naučnici objavili u časopisu Scientific Reports.
Dve materije – atropin i skopolamin iz velebilja, izazivaju dezorijentaciju, halucinacije i promenu fizičkih osećaja. Još jedna pronađena materija, efedrin, pojačava energiju i budnost.
Naučnici veruju da su šamani znali kako bezbedno da rukuju i konzumiraju te potencijalno otrovne biljke.
Pretpostavljaju i da su pojedinci želeli da očuvaju drevnu tradiciju pa su sakrili pramenove kose i ostale ritualno važne predmete iz Es Càrritxa u razdoblju dok se sve brojnija populacija Menorke razvijala i podsticala društvene promene.
Pogrebni rituali uključivali su bojenje pramenova kose na telima u crvenkastu boju. Kasnije je deo pramenova odrezan i pohranjen u posude blizu grobova.