Glas Javnosti

DOBRO ZA KOŽU, STRIJE, VENE... Smilje daje do 12 kg etiričnog ulja po hektaru

Zanimljivosti
Autor: Glas javnosti

Postoji više vrsta smilja, preko 560, a kod nas je najpoznatiji Helicrysum Arenarium. U Srbiji se ne gaji mnogo, ali ga najviše ima u Deliblatskoj i Kladovskoj peščari, dok se na Balkanu najviše gaji u Dalmaciji.

Smilje je višegodišnja biljka jarkožutih cvetova i sivkasto-zelene stabljike. Listovi su duguljasti i dlakavi, a kako kaže savetodavac u Poljoprivredno savetotodavnoj stručnoj službi Novi Pazar Silvija Hodžić, biljka može narasti i do 60 cm.
Cveta u junu i julu. Izuzetno dobro podnosi kako visoke temperature i sušu, tako i zimu. Nije izbirljiva po pitanju zemljišta. Lako propustljivo i toplo zemljište odgovara, a vlažna, teška i kisela zemljišta ne odgovaraju, jer na njima propada koren. Pogodna pH vrednost zemljišta - neutralno i bazno. Biljka ne može da raste u senci, a cvet nakon branja ne vene, ne menja boju i dugo zadržava miris, prenosi portal Ekapija.

- Smilje se može gajiti sadnjom iz semena ili iz rasada, a seme se seje tokom aprila, u plastenicima. Klija za dve do tri nedelje na 20 stepeni Celzijusa. Kada je rasad dovoljno veliki da se njime može rukovati, od pet do 10 centimetara, sa do pet pari listova, presaditi ga u individualne saksije i negovati u plasteniku najmanje do prve zime - kaže Hodžićeva i dodaje da zatim treba presaditi biljke na željenu parcelu na otvorenom, na razmaku od 50 do 70 cm, sa razmakom od 30 do 40 cm između biljaka u redu:
- Ovako ćete zasaditi 47.600 komada rasada po hektru uz razmak 70x30cm ili 66.600 uz razmak od 50x30cm.
Kada se sadi?
Prolećna sadnja je, kako savetodaac kaže, u kasno proleće ili rano leto, nakon zadnjeg očekivanog mraza. Jesenja sadnja je tokom cele jeseni, a najčešće u oktobru. Mladi zasad treba zalivati u početnoj fazi rasta, iako smilje nema posebne potrebe za vlagom. Izdanci poluzrelog drveta se pojavljuju okvirno u julu ako biljku posadite u proleće. Korenov sisten se formira za četiri nedelje.
- Smilje traži okopavanje, prihranu i eventualno navodnjavanje. Okopavanje se vrši dva do tri puta u toku vegetacije, a ono je od posebnog značaja u prvoj godini. Za brži rast biljaka obavezna je i prihrana, koja se vrši u aprilu. Najčešće je u upotrebi azotno đubrivo i to 100-200 kg/ha - kaže ovaj stručnjak i dodaje da ga treba na kraju, u proleće, orezati u cilju održavanja oblika i stumulisanja novog rasta.

Žetva i sušenje
U cilju proizvodnje eteričnog ulja, smilje se žanje onda kada je biljka u fazi punog cvetanja. Cvasti se seku iznad prvih listova na dužini od 15 do 20 cm. Ako se proizvodi zbog cveta (Helichrisi flos), žanje se kada je trećina cvetova otvorena, jer je intezitet boje tada na svom maksimumu.
- Nakon žetve sledi sušenje, koje se obavlja prirodno ili u sušarama. Prirodno sušenje se obavlja na osunčanom, provetrenom i zaštićenom mestu, a u sušarama na temperaturama od 40 do 45 stepeni Celzijusa - kaže savetodavac.
Maksimalni prinos je zmeđu treće i osme godine
Prinos je promenjiv i zavisi od starosti zasada i od ekoloških uslova lokaliteta. Maksimum se očekuje između treće i osme godine, kada se može požnjeti od sedam do osam tona po hektaru svežeg cveta, odnosno 3,5 do četiri t/ha suvog cveta. Za jedan kilogram eteričnog ulja je potrebno približno 750 kg svežih biljaka, odnosno prinos je osam do 12 kg eteričnog ulja po hektru.

Ovo bilje opevano je u našim pesmama, a vekovima se koristilo u narodnoj medicini i kozmetici tako što su zlatni cvetovi potapani u maslinovo ulje i nakon 40 dana balsam koji se tako dobijao koristio se za negu, rešavanje problema na koži, ali i probleme sa ostalim organima. Zato nije ni slučajno što su ga smatrali biljkom večne mladosti jer "briše tragove vremena sa lica".
- Smilje je pogodno za rešavanje problema na koži, kao što su ožiljci, strije, proširene vene, popucali kapilari, čak i psorijaza, ali i za probleme sa ostalim organima - kaže Hodžićeva i dodaje da tako ono pomaže pri izbacivanju kamena iz žuči, podstiče probavu, leči glavobolju, izuzetno je dobar protiv kašlja, bronhitisa, astme, snižava pritisak i holesterol, odličan je za imunitet, a poslednjih godina najčešće se koristi u kozmetici za pravljanje krema i seruma protiv bora.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR