Ovu boju izaziva poseban skup otrovnih spojeva (cijanotoksina) koje ispuštaju cijanobakterije, odnosno modrozelene alge.
Cvetanje voda ili mora izaziva ubrzani rast modrozelenih algi zbog promene u njihovom prirodnom okruženju, kao što su povećanje temperature vode, saliniteta ili zagađenja, a njihovom bujanju doprinosi i globalno otopljenje.
Slovenački stručnjaci upozoravaju na to da bi problem Bledskog jezera trebalo hitno da se reši, za šta im je potrebna pomoć državne vlasti. Ekolozi napominju da je prirodna ravnoteža jezera poslednjih godina znatno narušena i da ne bi smela da se ignoriše.
Prilikom eutrofikacije, odnosno cvetanja, boja vode zavisi od vrste algi koje cvetaju. Može da bude zelena, žućkasto-smeđa ili crvena.
Cvetanje ovih organizama koji povećanim razmnožavanjem troše kiseonik može da bude uzrok masovnog stradanja riba, insekata, ptica i algi. Njihovo nestajanje dodatno ubrzava starenje vodenih ekosistema, kao što je jezero.
Specifični otrovi koje proizvode modrozelene alge ne izazivaju trovanje, tegobe i bolesti samo kod životinja, nego i kod ljudi, kako kod kupača - tako i onih koji jedu toksičnu ribu i plodove iz mora i jezera.
U prirodi proces eutrofikacije traje hiljadama godina dok se pod čovekovim uticajem skraćuje na samo nekoliko godina.
Najpoznatiji primer eutrofikacije je Bodensko jezero u Nemačkoj.