Na kopnu, naučnici su otkrili cvetne biljke, mahovinu i alge kako se šire kao nikada ranije, a na moru je obim plutajućeg morskog leda na rekordno niskom nivou. Ove dramatične promene su se poklopile sa porastom letnjih temperatura.
Istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu su 2022. zabeležili najveći toplotni talas koji je ikada pogodio Antarktik, objavljeno je u časopisu Geophysical Research Letters.
U martu su temperature blizu Južnog pola dostigle maksimum kada je tokom tri dana bilo mereno –10 stepeni.
#Flowers Blooming and #Grass Growing In Antarctica is a Bad sign that there is a climate change.
— Eco Discussion (@EcoDiscussion) September 23, 2023
And, it is disturbing the Ecosystem of that region.#Climatechange #Antarctica #ClimateAction pic.twitter.com/xcVRRwjXjG
Ovo je bila najtoplija temperaturna anomalija zabeležena bilo gde u svetu, rekao je Edvard Blančard-Vriglsvort, atmosferski naučnik i prvi autor objavljenog rada tima Univerziteta u Vašingtonu.
Nekima iz njegovog tima koji su u to vreme radili na Antarktiku je očigledno bilo dovoljno toplo da su nosili šorts, pa čak i da idu bez majice na suncu.
Trenuci poput ovih pokazuju jasnije nego ikad da Antarktik nije imun na klimatsku krizu, kao što su neki naučnici nekada mislili.
Da bi shvatio koliko je nedavnog toplotnog talasa na Antarktiku pripisano klimatskim promenama, tim naučnika je koristio strategiju modeliranja koja se oslanja se na „rasplet prošlih događaja, ili verodostojnih budućih događaja“ da bi reprodukovala trenutne klimatske događaje.
„Otkrili smo da su klimatske promene tokom prošlog veka pojačale toplotni talas za 2°C, dok bi ekvivalentni toplotni talas 2096. godine bio za dodatnih 6°C topliji nego 2022. (8°C u odnosu na 1922)“, pišu istraživači u svojim nalazima.
Taj budući scenario mogao bi martovske temperature na Antarktiku da dovede opasno blizu tačke topljenja, preteći ogromnim delovima leda na kontinentu.
Trenutno su Antarktik i povezana ostrva prekriveni trajnim snegom i ledom, sa samo oko jednog procenta pogodnog zemljišta za cvetanje biljaka kao što su antarktička dlakava trava (Deschampia antarctica) i antarktička bisernica (Colobanthus prettinsis).
U poslednjih nekoliko decenija, međutim, toplija proleća i leta su dovela do razmnožavanja takvih biljaka, pri čemu su se stope rasta povećale za 20 procenata ili više od 2009. do 2018. godine.
Do kraja veka, neki modeli predviđaju trostruko povećanje zemljišta bez leda na Antarktičkom poluostrvu koje će omogućiti i kolonizaciju biljaka.
Ako vegetacija nastavi da se širi u ovim zonama, istraživači se brinu da će to dovesti do „nepovratnog gubitka biodiverziteta” na Antarktiku.
Flowers are now starting to bloom in Antarctica and experts say this is not good news.
— 6ixBuzzTV (@6ixbuzztv) September 24, 2023
According to Professor Nicoletta Cannone from the University of Insubria, this is the first sign that global warming is causing rapid changes in Antarcticas ecosystem. pic.twitter.com/nQXrnXRTgx
„Znamo da će postojati hiljade kvadratnih kilometara površine bez leda i da će toplije temperature i dodatna dostupna voda stvoriti nova staništa pogodna za kolonizaciju, što će nekim vrstama biti od koristi, a drugima ne“, objasnila je Džasmin Li, biolog za zaštitu prirode.
„Nažalost, blaža klima će takođe smanjiti barijeru za dalju invaziju novih vrsta – kako biljnih tako i životinjskih.“
Naučnici širom sveta sada rade najbrže što mogu da razumeju prošla i sadašnja staništa Antarktika kako bi mogli da pokušaju da ih sačuvaju za budućnost.
Glas javnosti / O10S