Lekari od 2007. godine, kada je urađena prva studija na miševima, u kojoj je dokazano da ova bakterija ima uticaj na nervne ćelije izazivajući lučenje serotonina ili "hormona sreće", a posle nje i druge studije, ponovo apeluju na ljude da se vrate prirodi i zemlji jer su i oni deo nje, i da izbegavaju antibakterijske sapune i maramice. Dr Džoel Vajnstok, direktor gastroenterologije i hepatologije u medicinskom centru Tafts u Bostonu, sugeriše da deca odrasla u ultračistoj sredini nisu izložena organizmima koji im pomažu da razviju odgovarajuća imunološka regulatorna kola. Za sopstvenu korist, deca treba da se igraju sa zemljom i generalno boravak napolju koristi srcu, koži i imunitetu.
Gde vi možete sresti ovog superheroja?
S obzirom da se nalazi u zemljištu, dovoljno je da se prošetate po šumi sa decom, pokupite koju šišarku, žir, list, pomazite svog ili komšijinog psa. Dakle, bilo koja aktivnost u kojoj ćete imati direktan kontakt sa zemljom.
Kao što su naše bake od uvek govorile, dete će biti otpornije i manje sklono alergijama i astmi ukoliko se više prlja. Naučna istraživanja ovo potvrđuju, čak 30-50% su manje šanse da mališani obole, ukoliko se slobodno igraju napolju, u zelenilu, skaču po baricama, penju po drveću čak igraju u blatu. Sreća i zdravlje, čekaju nas zapravo tamo gde se najmanje nadamo.
Glas javnosti/Yumama