Da bismo mogli da pratimo neki događaj, potrebno je da se fokusiramo na njega, na ono što je povezano s njim i da pažnju na njemu i zadržimo.
Pažnja je životno važna sposobnost s kojom se rađamo i koju razvijamo odrastajući. To je proces koji nam omogućava da se fokusiramo na bitne informacije, a zanemarimo nebitne. Zbog toga nam pažnja omogućava siguran razvoj i sposobnost učenja.
Treniranje pažnje
Postoje dva osnovna tipa pažnje: nehotična i hotimična pažnja. Nehotična pažnja je spontana i nenamerna. Ima važnu ulogu u kognitivnom razvoju dece predškolskog uzrasta i predstavlja osnovu za dalji razvoj pažnje. Hotimična (namerno usmerena, voljna) pažnja je svesno kontrolisana i regulisana. Upravo ovu vrstu pažnje treba razvijati kod deteta, jer ona predstavlja jedan od ključnih faktora spremnosti za školu.
Kod predškolaca svesna pažnja može trajati 10-15 minuta, a u određenim aktivnostima dete može provesti čak i do 60 minuta, uz kraće pauze. Svako dete je individua za sebe, a roditelji i vaspitači su ti koji mu pomažu u ovom procesu. Kao i sve druge sposobnosti, i pažnja se može trenirati i razvijati.
Brz način života ne ide u prilog spontanom razvoju pažnje. Današnja deca od malih nogu uče da sve dobiju pritiskom na dugme. Na taj način ne razvijaju strpljenje i nemaju vremena da usmere pažnju. Međutim, sve što se razvija može se i podsticati, pa tako i pažnja, od koje u velikoj meri zavisi kasnija sposobnost učenja i pamćenja.
Organizujte aktivnosti
Većina dece se bolje koncentriše nakon 9 sati sna. Obratite pažnju na unos šećera, povećajte unos proteina i podstaknite dete na fizičku aktivnost. Uklonite buku iz okruženja i vodite računa o osvetljenju. Obezbedite mesto za učenje – uredno i stalno. Redovno mesto i vreme za rad pomažu detetu da razvije naviku učenja.
Organizujte aktivnosti koje podrazumevaju obavljanje nekoliko koraka zaredom, poput postavljanja stola, igranja karata ili tombole. Podstičite dete da završi započete aktivnosti. Svi se sećaju društvenih igara iz detinjstva – Ne ljuti se, čoveče, Monopola, memorijskih igrica. U svakoj od njih dete uči da čeka svoj red i da prati tok igre, a posebno je korisno slaganje slagalica (puzzli).
Ne paničite
Ako primetite da se pažnja vašeg deteta ne poboljšava u određenom vremenskom periodu, nemojte odmah pretpostaviti da je u pitanju poremećaj pažnje (npr. ADHD). Umesto toga, posavetujte se sa stručnjakom koji vam može dati smernice i preporučiti aktivnosti prilagođene vašem detetu.
Glas Javnosti/ B06S