Glas Javnosti

Kada dete stane IZMEĐU OCA I MAJKE

Porodica
Autor: žena.blic.rs

Porodično nasilje ostavlja traume za ceo život

Kada dete oseti potrebu da odbrani majku od nasilja, njegovo detinjstvo staje. Ono u trenutku poraste, prinuđeno je da bira stranu, postaje žrtva i borac u istom trenu, a to se posle teško pomiri u životu.

Ne prođe dan a da javnost ne potrese neki nov slučaj porodičnog nasilja. Torturu nasilnika najčešće ne trpe samo žene već i deca. A kad dete prvi put stane između oca i majke, ono izgubi dečju nevinost i odraste u trenutku. Za onoliko centimetara koliko je bilo moći u njemu da zaustavi očevu ruku koja bi se spustila na majku.

– Kad dete prvi put stane između majke i oca, gotovo je njegovo detinjstvo. Tad posive sva zajednička letovanja i mamina cvetna haljina izgubi boju. Kad dečak prvi put stane između oca i majke, on, ako dotad nije, shvata da svet nije prijatno mesto, već šuma u kojoj vrebaju vukovi i da je neki možda već u njegovoj kući – objašnjava dr Tatjana Milenković, specijalista medicinske psihologije, doktor med. nauka, stalni sudski veštak i autor „Tanjinog bloga“.

Izdaja jednog roditelja teško pada

Naša sagovornica nastavlja da opisuje ovu situaciju, koja, nažalost, nije retka u srpskim domovima.

– Kad se to desi, dete mora da bira stranu, a to nije njegov posao. Nijedno dete ne treba da bira stranu, već da se druži s drugom decom i da radi domaće zadatke. U tom trenutku ono oseća da je na nečijoj strani i to znači da izdaje onog drugog. Sve to može da rezultira trajnim neprijateljstvom prema roditelju koji je doživljen kao „kriv“ ili pak neprijateljstvom prema sebi koji tako sudi – kaže Milenkovićeva.

Kad dete prvi put stane između majke i oca, ono susretne novog sebe i sve se promeni. Postaje žrtva i borac u istom trenu, a to se posle teško pomiri u životu.

Devojčice retko izlaze iz modela

U trenutku kada dete stane između roditelja, nastupi tišina koja urla i tada se tri vezane sudbine ružno razilaze zauvek i ništa više nije isto. Jednom kad se to desi, dečak će u sebi izabrati stazu kojom će hodati i postaće zaštitnik slabijih, ili bar onih koji mu tako izgledaju, a ne moraju to biti. Možda će, i pored toga, i sam biti nasilan, boreći se da umanji onaj stari strah koji je nekad davno osetio, u nastojanju da ga više nikad ne oseti jer je podignuta ruka sada njegova i on više nije u opasnosti.

– Idealno bi bilo da dete koje je prisutvovalo porodičnom nasilju to obradi na kvalitetan način, što nije nemoguće, ali je teško. Devojčica pak može ulaziti u veze s nasilnim muškarcima u iluziji da će im pomoći da se preobrate, jer oca nije mogla da promeni. To je jalov posao i tužna sudbina – zaključuje naša sagovornica Tatjana Milenković.

Za tri godine više od 132.600 slučajeva porodičnog nasilja

Inače, u Srbiji je od početka primene Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, 1. juna 2017. godine do kraja januara ove godine, razmotreno više od 132.600 slučajeva porodičnog nasilja, saopštilo je Ministarstvo pravde Srbije. Nadležna tužilaštva u tom periodu uputila su ukupno 46.690 predloga za produženje hitne mere - udaljenje nasilnika iz stana i zabrana prilaska i kontakta sa žrtvom, a sudovi su ih usvojili u 45.994 slučaja.

Izrađeno je i 39.004 individualnih planova podrške i zaštite žrtavama nasilja u porodici, a analiza podataka rada nadležnih institucija za primenu Zakona o sprečavanju nasilja u porodici ukazuje da se iz godine u godinu povećava broj predloga za produženje hitne mere.

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR