ORGANSKA PROIZVODNJA HRANE SAMO NA 0,5% ZEMLJIŠTA: Uzgoj jeste isplativ ali posao je itekako zahtevan

Organska proizvodnja povrća zastupljena je u Srbiji na oko 122 hektara, što je svega 0,5% ukupnih površina pod organskim kulturama. Poljoprivredna gazdinstva koja se bave ovim tipom proizvodnje čine dva odsto u ukupnom broju, odnosno, tridesetak proizvođača u Srbiji. Kako bi se ova statistika promenila u korist, pre svega, zdravije ishrane građana, neophodna je edukacija i potrošača i proizvođača

Put od pijace do supermarketa

U selu Taraš kod Zrenjanina smestila se Bio-farma Šokšić na kojoj raste organsko povrće pod otvorenim nebom.

Stalno učenje, celodnevni rad, i puna primena koncepta zdravog načina proizvodnje povrća, omogućilo je Gordani Šokšić i njenoj porodica da na tržištu budu prepoznati kao organski proizvođači čije plodove sa banatske ravnice otkupljuju najveći trgovinski lanci u zemlji.

Tokom 16 godina, koliko su u ovom poslu, prošli su sve faze prodaje, od pijačne tezge do polica u supermarketima.

- Ostvariti saradnju sa velikim trgovinskim lancima nije lako, a još je teže zadržati to mesto i izboriti se sa konkurencijom iz uvoza koja ima mnogo povoljnije uslove u proizvodnji - priča Gordana.

Organska proizvodnja je, kaže, puna neizvesnosti, sa mnogo nepoznanica i izazova. Od prvog plana zasada, nabavke kvalitetnog semena, obrade zemljišta, do plasmana i prodaje. Taj put zahteva mnogo fizičkog rada, ali, ukoliko je kvalitet proizvodnje dosegnut, kupac će to na kraju prepoznati i ceniti.

Seme iz inostranstva

S obzirom da je na domaćem tržištu gotovo ne moguće naći domaće sertifikovano organsko seme povrća, već se uz saglasnost resornog ministartva koristi netretirano seme uzgajano po svim principima organske proizvodnje, uzgajivači smatraju da bi bilo korisno da se ovaj vid semenarske proizvodnje unapredi.

Gordana kaže da njeno gazdinstvo nabavlja u Srbiji netretirano seme, kao i da koriste semena iz sopstvene proizvodnje:

SKINI APLIKACIJU