Iako su radoznalost i uvoz namirnica u velikoj meri podstakli naša čula, te težimo da konzumiramo egzotičnu hranu kkoja nije uzgajana na našim prostorima, biologija, makrobiotika pa čak i duhovnost zaključuju da je za naš organizam najvažnije da dobija vitamine i minerale iz namirnica koje su rasle na području na kome smo rođeni ili na kome dugo živimo. Jednostavnije rečeno. lokalna hrana ima najbolji uticaj na zdravlje. Zato što češće posećujte pijace ili male domaće proizvođače koje poznajete.
Nije poželjno da naše telo stalno vari hranu jer ono nije "ustrojeno" na taj način. Trebalo bi da postoji vreme kada se snabdevamo izvorima energije i vreme kada procesuiramo hranu. Zato je autofagija - način ishrane u kome se hrana ne unosi 12, 16 a ponekad i više sati veoma korisna.
Svakodnevno unošenje vlaknaste hrane smanjuje procentat smrtnosti u velikoj meri. Vlakna su bitna jer podstiče probavu što dalje smanjuje rizik od dobijanja teških bolesti kao što je kancer. Jedite žitarice od celog zrna, voće i povrće. Preporučeni dnevni unos vlakana je 38 grama.
Šaka orašastih plodova dnevno može da produži vaš život, smanji rizik od raka, srčanih i respiratornih bolesti. Zdrave masnoće koje se nalaze u orasima, lešnicima, bademima i ostalom koštunjavom voću ključne su zaa rad srca i mozga.
Pored toplote i zdravog zagrevanja organizma čajevi su puni antioksidanasa. I u ovom slučaju bi trebalo da se okrenete čajevima od biljaka koje rastu na teritoriji na kojoj živite. Naše bake su dobro znale zašto je bitno piti čaj od nane, majčine dušice, koprive ili kamilice!
(Glas javnosti)