Glas Javnosti

NA DANAŠNJI DAN NAS JE NAPUSTILA MARGITA MAGI STEFANOVIĆ: Princeza i dobra vila Beograda i Jugoslavije koja je išla ispred svog vremena! (VIDEO)

Pop kultura
Autor: Glas javnosti

Bila je prelepa, prepametna, sa neverovatnom harizmom i talentom. Išla je mnogo ispred svog vremena i zbog toga bila često neshvaćena. Margita Magi Stefanović, kompozitorka i arhitekta, članica legendarnog benda EKV, na dašanji dan pre 18 godina preselila se u večnost i u legendu.

Margita je rođena je kao jedinica u porodici beogradskog pozorišnog i TV-reditelja Slavoljuba Stefanovića-Ravasija.

Pohađala je i završila osnovnu školu „Oslobodioci Beograda“ (1965–1973) i VIII beogradsku gimnaziju, matematički smer (1973–1977). Nižu i Srednju muzičku školu, instrumentalni odsek, klasa profesorke Miroslave Lili Petrović, pohađa i završava u periodu od 1967–1976. u školi „Josip Slavenski“. Tokom školovanja bila je učesnik mnogih takmičenja i nosilac brojnih nagrada na sastajanjima instrumentalista i kamernih orkestara i ansambala u Jugoslaviji i inostranstvu.

Godine 1970. kad joj je bilo 11 godina, a Ivu Pogoreliću 12, kao najtalentovaniji u klasi dobijaju ponudu od ruskog profesora Timakina za nastavak školovanja u muzičkoj školi u Moskvi. Margitini roditelji odbijaju ponudu, a Ivo iste godine (1970) odlazi u Moskvu. Margita nastavlja školovanje u Beogradu, „preskače“ šesti razred niže muzičke škole i upisuje prvi srednje. Godine 1977, nakon završetka gimnazije, upisuje Arhitektonski fakultet u Beogradu. Kao student osvaja treću nagradu na međunarodnom konkursu u Japanu za rad na temu uređenja crnogorskog sela Reževići. Istovremeno važi za jednog od najtalentovanijih klasičnih pijanista. 1981/2. školske godine apsolvira na smeru projektovanja „Smrznute muzike“ /arhitekture/, a 1984. diplomira sa temom „alternativno projektovanje“ kod profesora Milana Lojanice.


Muzičku karijeru započinje kao tinejdžerka u rok bendu Milana Mladenovića Katarina Druga na koncertu u sali bioskopa Topčiderska zvezda. Prvog maja 1982. upoznaje članove grupe Električni orgazam, a kroz druženje sa njima i Milana Mladenovića. Mladenović je, fasciniran njenim talentom i voljom za istraživanjem, poziva da se pridruži grupi, te kupuje sintesajzer na kojem Stefanovićeva vežba. Nakon povratka sa tromesečnog puta po Južnoj Americi Margita Stefanović postaje stalni član sastava.

Katarina Druga 1985. menja ime u Ekatarina Velika i deluje sve do 1994. godine. Stefanovićeva komponuje i muziku za filmove i drame Prvi put s ocem na jutrenje, Vera Hofmanova, Povratak Vuka Alimpića, Plavi plavi i pozorišne predstave Klasni neprijatelj i Tri sestre, radi kao producent (Karlovi Vari) i gostuje na albumima mnogih jugoslovenskih grupa kao što su: Bejbi Kejt, Elvis J. Kurtović, Van Gog, Babe. Godine 1985. pojavljuje se u filmu Gorana Markovića Tajvanska kanasta gde glumi Draganu sestru glavnog junaka. U filmu se pojavljuje i EKV izvodeći pesmu Tatu (engl. Tatoo).

Posle smrti Mladenovića 1994 Ekatarina Velika prestaje da postoji i Margita sa nekoliko beogradskih muzičara osniva bend Kurajberi koji uglavnom izvodi obrade stranih i domaćih hitova po beogradskim klubovima. Godine 1995. osniva bend EQV sa muzičarem Vladimirom Stojićem i izdaje CD Ti si sav moj bol koji je nazvan po pesmi Ekatarine Velike za bečku muzičku kuću Coop Arts & Crafts Unlimited. Na CD-u se nalazi i tehno obrada istoimene pesme. U tom periodu nastavlja da gostuje i na albumima i koncertima jugoslovenskih bendova i povremeno svira sa sastavima Glisersi, Zion banda i Direktori.

Godine 2002. komponuje muziku za predstavu beogradske rediteljke Hajdane Baletić Kaput mrtvog čoveka što je njeno poslednje muzičko delo.

Preminula je na današnji dan 2002. godine.

Margita Stefanović je bila osoba neverovatne harizme i talenta. Plenila je dobrotom i pored činjenice da je imala tri fakultetske diplome nije to nigde javno isticala. Neobične lepote i jake ličnosti bila je san skoro svih muškaraca u tadašnjoj Jugoslaviji. Jedan od prvih grafita u Beogradu bio je psovećen upravo Magi a glasio je "Margita je dečak". Autor grafita koji se nalazio na zidu prekoputa Margitine zgrade u Smiljanićevoj ulici iznad Slavije bio je tadašnji član "Idola" a sadašnji politički analitičar Nebojša Krstić Krle.

Na desetogodišnjicu kako nas je napustila 2012. godine. Zoran Predin obajvio je album "Kosa boje srebra" na kome je naslovna pesma upravo posvećena Margiti.

Potpisnik ovih redova imao je tu sreću i čast da lično poznaje Margitu i uveri se da je zaosta bila oličenje dobrote, kulture i lepote. Bila je dobra vila jednog urbanog Beograda kojeg više nažalost nema. Išla je ispred svog vremena i kao takva bila neshvaćena od palanačke sredine. Iza sebe je ostavila dela neprolazne vrednosti, generacije je će se sećati a kroz muziku EKV i Magi će živeti večno. 

Pre nekoliko godina plato ispred Doma omladine u Beogradu dobio je ime po Milanu Mladenoviću. Glas Javnosti predlaže ovim putem Skupštini Beograda da jedna ulica u glavnom gradu dobije ime po Margiti Stefanović jer to ova muzička i urbana heroina naše bolje prošlosti to svakako zaslužuje.

(Glas javnosti/S. Milovanović)

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR