Samo u 2024. godini najmanje 2.452 jedinstvena naslova bila su na meti zabrana. Glavna meta ovih zabrana su škole i javne biblioteke, a trend raste eksponencijalno od 2020. godine i ne pokazuje znakove usporavanja.
Na listama zabranjenih knjiga ponavljaju se određene teme. Prema ALA, knjige koje obrađuju LGBTQIA+ teme i živote BIPOC zajednica (ljudi druge boje kože) čine skoro polovinu svih zabranjenih naslova. U čast autora i likova čije su priče ocenjene kao „previše osetljive”, Real Simple i njihovi uradnici napravili su preporuke nekoliko zabranjenih knjiga, uz pomoć deset autora koji su izdvojili dela koja obrađuju teme od ropstva i prinudnih migracija do queer odrastanja.
„Iskrena i ranjiva, ova autobiografija se bavi teškim temama, ali ih uravnotežava toplim porodičnim pričama. Kada sam je prvi put pročitla, delovala mi je potpuno drugačije od svega što sam ranije videla u književnosti za mlade. Obožavam queer memoare, i nadam se da će zabrane samo doprineti da knjiga pronađe širu publiku.“ – Mija Kobabe
„Roman o pucnjavi u školi koji istražuje užasno realan scenario — kada problematičan, često zlostavljan tinejdžer postaje ubica. Ova knjiga bi mogla da pomogne u prevenciji nasilja oružjem… ali za to bi ljudi morali da imaju priliku da je pročitaju.“
„Kratak, ali snažan roman koji u nizu vinjeta prikazuje detinjstvo i adolescenciju Esperanze Kordero u meksičko-američkom kvartu Čikaga. Zabrane su usledile zbog tema kao što su seksualnost, rasizam i siromaštvo. Volim način na koji Cisneros piše, od dijaloga do karakterizacije, ali jezik je ono što knjigu čini čarobnom: bogat, topao i živ.“
„Toni Morison u ‘Voljenoj’ piše s neverovatnom dubinom, lepotom i bolom o rasnim tenzijama koje i dalje prožimaju Sjedinjene Države. Ali vrednost ove knjige nadilazi američke granice. Priča o Seti i Denver postaje univerzalna parabola, ispričana raskošnim, elegantnim i snažnim stilom. Ova knjiga nas tera da plačemo, da osećamo, da postanemo humaniji.“
„Predivna, potresna i nezaboravna knjiga koju bi svako rebalo da pročita. Saga koja se proteže kroz tri veka, počinje pričom o dve sestre iz zapadne Afrike koje su zauvek razdvojene ropstvom. Zabranjena u mnogim zajednicama, što samo dokazuje koliko je snažna.“
„Roman prikazuje brutalno, rasno motivisano silovanje devojčice i suđenje njenom ocu, koji iz očaja ubija počinioce. Pored toga što je napet triler, knjiga nudi jasan pogled na složen odnos između rasizma i američkog pravosudnog sistema. Ironično, često se zabranjuje upravo zbog nasilja i rasizma koji osuđuje, ali društvo nikada nije napredovalo pokušavajući da sakrije svoje najveće strahote.“
„Neki kažu da ‘Lolitu’ treba čitati zbog empatije koju izaziva prema liku Humberta Humberta, pedofilu, što pokazuje moć književnosti da nas uvede u potpuno drugačije stvarnosti. Ali knjigu treba čitati i zato što dokazuje da umetnost može nastati i preživeti uprkos mržnji i predrasudama. Nabokov, ruski emigrant, napisao je jedno od najvećih dela engleske književnosti, toliko snažno da ga i danas žele zabraniti.“
„Jedna od mojih omiljenih zabranjenih dečjih knjiga objavljena je 1958. godine. ‘Zeće venčanje’, nežna i divno ilustrovana priča o šumskom venčanju, zabranjena je u Alabami jer je jedan zec bio crn, a drugi beo. Članovi Bele građanske lige tvrdili su da knjiga ‘podstiče mešanje rasa’.“
„Oduvek mi je bila omiljena zabranjena knjiga. Snažna distopijska priča o budućnosti u kojoj vlada cenzura i totalna kontrola. Junakinja, žena čija je plodnost postala roba, primorana je da rađa decu za bogatu porodicu. Roman je i danas zastrašujuće aktuelan i podseća koliko lako društvo može skliznuti u totalitarizam.“
„Trilogija fantastičnih romana prepuna avantura i neobičnih bića, ali ispod površine krije se filozofsko pitanje – svet bez Boga. Knjige su često bile meta Katoličke crkve, ali su meni bile prvi susret s pitanjem postojanja, umotanim u jedno od najuzbudljivijih fantazijskih univerzuma ikada napisanih.“