Zato vredi razmisliti koliko nas košta kad povremeno žrtvujemo san, jer iako nam se čini da ne ostavlja trag, telo sve "beleži" i reaguje na naše loše navike.
Svega nekoliko uzastopnih noći sa nedovoljno dugačkim snom - u slučaju ovog istraživanja, oko 4 sata po noći - dovodi do značajnih promena u krvi. Konkretno, pojavljuju se povećane količine inflamatornih proteina, molekula koje telo prirodno proizvodi kao reakciju na stres ili infekciju.
Problem nastaje kada nivoi ovih proteina ostanu povišeni duže vreme, jer tada mogu početi da oštećuju krvne sudove, što doprinosi razvoju različitih oblika srčanih oboljenja, uključujući srčanu insuficijenciju, koronarnu bolest srca i atrijalnu fibrilaciju, odnosno nepravilan rad srca.
Studija je obuhvatila grupu mladih, zdravih muškaraca koji su nekoliko dana proveli u strogo kontrolisanim uslovima. Sve, od ishrane i fizičke aktivnosti do izloženosti svetlosti, bilo je pažljivo regulisano kako bi se eliminisali drugi uticaji.
Učesnici su prolazili kroz dve različite rutine spavanja: Jednu u kojoj su imali dovoljno sna (po 8,5 sati tokom tri noći), i drugu u kojoj je san bio skraćen na oko 4,25 sati. Posle svakog od ova dva perioda, obavljali su kratak, ali intenzivan biciklistički trening, nakon čega im je uzimana krv radi analize.
Rezultati su bili jasni: Nedostatak sna je doveo do porasta inflamatornih markera povezanih sa kardiovaskularnim oboljenjima. Ono što posebno zabrinjava jeste da su negativne promene uočene već nakon vrlo kratkog perioda, i to kod ljudi koji inače nisu imali zdravstvenih problema.
Još jedan značajan nalaz bio je vezan za reakciju tela na fizičku aktivnost. Poznato je da vežbanje obično stimuliše proizvodnju zdravih proteina, koji poboljšavaju zdravlje mozga i srca. Međutim, nakon neispavanih noći, ova korisna reakcija na vežbanje bila je znatno oslabljena.
To znači da organizam nije bio u stanju da na isti način odgovori na fizički napor kao kada bi učesnici bili dovoljno naspavani, što dodatno pokazuje ukupno slabljenje telesnih funkcija nakon lošeg odmora, prenosi "Sajens alert".
Posebno je zabrinjavajuće što su ove biohemijske promene uočene kod mladih i potpuno zdravih ljudi, za koje povremeni loš san možda deluje kao bezazlena pojava, ali ako se dešava često, telo počinje da reaguje.
Iako savremeni život od nas često zahteva da žrtvujemo san zbog posla ili druženja, ova studija nas podseća da organizam to ne zaboravlja - srce je jedan od prvih organa koji oseti tu promenu, čak i kada nam se čini da možemo izdržati nakon nedovoljno spavanja.
Glas javnosti / R02S