Dok zrna niču i zelene se, oseća se toplina i nada, kao da u kuću ulazi nova snaga i radost.
Božićna pšenica je jedan od najlepših običaja u našoj tradiciji. Prema verovanju, ona se sadi 17. decembra, na dan Svete Varvare. Upravo taj datum je važan jer daje dovoljno vremena da pšenica do Božića izraste bujno i zelena, što simbolizuje život, obnovu i sreću.
Zašto baš Sveta Varvara? U narodnom predanju, ovaj dan je povezan sa plodnošću i zaštitom doma. Sadnja pšenice tada ima snažnu simboliku – veruje se da će porodici doneti zdravlje, mir i blagostanje.
Praktično, postupak je jednostavan:
Već za nekoliko dana pojaviće se prvi izdanci. Do Božića će pšenica bujati i ukrasiti vaš sto, a simbolično će doneti sreću u dom.
Ovaj običaj nije samo dekoracija – on je emotivni most između generacija. Dok gledamo kako pšenica raste, osećamo da raste i nada u nama. To je ritual koji povezuje prošlost i budućnost, tradiciju i svakodnevicu.
Prema istraživanjima etnoloških udruženja, preko 70% domaćinstava u Srbiji i dalje neguje običaj sadnje božićne pšenice. Najčešći razlog je osećaj povezanosti sa tradicijom i simbolika sreće koju pšenica donosi.
1. Šta ako pšenica ne nikne?
– Možete je posaditi ponovo, čak i nekoliko dana kasnije – simbolika ostaje.
2. Može li se koristiti druga biljka?
– Da, ječam ili raž su dobre alternative, ali pšenica je najčešća zbog svoje simbolike.
3. Da li pšenica ima praktičnu upotrebu posle Božića?
– Najčešće se ne koristi za ishranu, već se baca u dvorište ili baštu kao znak zahvalnosti prirodi.
Posadite božićnu pšenicu 17. decembra, na Svetu Varvaru, i unesite u svoj dom više od tradicije — unesite simbol života, blagostanja i tihe radosti. Dok pšenica niče, raste i vaša nada, vaša vera u miran i srećan dom. Ne čekajte – posadite božićnu pšenicu i neka svaki zeleni list bude podsetnik da sreća počinje od malih, toplih gestova.
Agroinfo.rs/K03S