Glas Javnosti

ARSEN DEDIĆ, najveći pesnik među muzičarima i najveći muzičar među pesnicima rođen je na današnji dan (FOTO+VIDEO)

Kultura
Autor: Glas javnosti

Velikog jugoslovenskog kantautora Arsena Dedića, koji je rođen na današnji dan 1938. godine generacije pamte po bezvremenskim hitovima, a ostavio je veliki trag i kao pesnik.likog jugoslovenskog kantautora Arsena Dedića, koji je rođen na današnji dan 1938. godine generacije pamte po bezvremenskim hitovima, a ostavio je veliki trag i kao pesnik.

U pedesetogodišnjoj karijeri napisao je više od 30 knjiga, snimio 40-ak albuma, muzike za pozorište, animirane, dokumentarne i celovečernje filmove i TV serije.

Ipak, jedna od onih numera koja u svakome budi setu i sećanje na neka lepša vremena je pesma "Ne daj se, Ines" koju je maestralno odrecitovao glumac Rade Šerbedžija.

Rođen u radničkoj porodici u kojoj su otac Jovan i majka Veronika od Arsena i njegovog brata Milutina očekivali da završe neki 'ozbiljan' fakultet. U Šibeniku završio srednju Muzičku školu, ali je 1957. godine u Zagrebu najprije upisao parvo, a posle dve godine 1959. Prešao na Muzičku akademiju. Stanovao je kod strica, a kako bi zaradio za džeparac, prepisivao je note i objavljivao pjesme u časopisima. No njegov pravi uzlet usledio je 60-ih i 70-ih. 

Njegov prvi nastup je bio 1961. godine na stadionu Tašmajdan gde se održavalo takmičenje „Lepota devojke“. 1962. godine je u izdanju Jugotona izašla prva singlica na kojoj su se našle pesme: „Zapleši twist“ i „Rođena za mene“.

Godinu dana kasnije se prvi put pojavio na Splitskom festivalu, a publici se predstavio pesmom „Onaj dan“. Od 1959. do 1964. godine je bio muzički saradnik na TV Zagrebu, ali je otpušten jer je pisao pesme sa religijskim motivima. 1965. godine je na Splitskom festivalu otpevao numeru „Stara cura“ koja je protumačena kao ruganje starijim ženama i usedelicama. Arsen je zbog toga doživeo brojne neprijatnosti pa je rešio da se posveti snimanju ploča. Iste godine je održao svoj prvi koncert u Beogradu.



Već 1968. godine mu je dobio je ulogu u filmu „Višnja na Tašmajdanu“ Godine 1971. objavio je prvu knjigu poezije „Brod u boci“ u kojoj se našla pesma „Ne daj se, Ines“. Prodata je u tiražu od 80.000 primeraka. Usledile su: knjiga za decu „Zamišljeno pristanište“ (1975.), „Narodne pjesme“ (1979.), „Canto e poesia“ (1983), „Zagreb i ja se volimo tajno“ (1986.), „Hotel Balkan“ (1986.) i „Stihovi“ (1997.).

 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 

A post shared by Retrospektiva (@retrospektivaa)

Hrvatski književnik Igor Mandić je 1983. godine napisao knjigu „Arsen“. 1993. godine je izdao album „Tihi obrt“ na kome je gostovala njegova supruga Gabi Novak, a sin Matija je svirao klavir. Na ovom i narednom albumu su preovladavale pesme koje su opisivale ratna dešavanja. 2013. godine je uradio duet sa drugom iz detinjstva, Mišom Kovačem, čiji je naziv „Mi smo lišće s iste grane“.

Reditelj Mladen Matičević 2014. godine snimio je film o Arsenu „Moj zanat“. 

Poslednji koncert održao je 4. jula 2015. godine u Zagrebu. 

Još na početku karijere upoznao je Gabi Novak (85), ženu s kojom je proveo više od pola života i s kojom je bio u braku 42 godine, sve do smrti. Njihovi životi bili su isprepleteni poslovno i privatno, s obzirom na to da su imali slične afinitete prema muzici, pa je i Gabi često pevala i nastupala s njegovim pesmama. I sam Arsen govorio je da je osim ljubavi u njihovu dugom i srećnom braku važnu ulogu odigralo prijateljstvo i zajednički posao.

 Par je 1973. dobio sina Matiju, koji je poznati džez pijanista, koji je sinoć održao concert u Beogradu. U avgustu 2015. ležao je u KBC Zagreb, gde su mu lečili sepsu, ali se stanje zakomplikovalo. Preminuo je 17. Avgusta.

I danas važi za jednog od najboljih šansonjera na našim prostorima. Bio je najveći pesnik među muzičarima i najveći muzičar među pesnicima.

Njegov rođeni brat slikar, istoričar umetnosti i publicista Milutin Dedić, koji je u martu ove godine preminuo u Beogradu u 86. godini od posledica korona virusa, govorio je kako su Arsena (od Arsenije kako mu je parvo ime) uvek smatrali hrvatskom umetnikom , dok je on uvek označavan kao Srbin iako su deca istih roditelja.

(Glas javnosti)

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR