Obalni deo megapolisa već je vidljivo ispod nivoa mora, navodi list "Džakarta glob", a vodu zasad zadržava zaštitni zid izgrađen duž obale.
Prema istraživanjima, područje Džakarte svake godine tone između 10 i 30 centimetara, što je posledica nekontrolisanog ispumpavanja podzemnih voda za potrebe domaćinstava, industrije i preduzeća. Dodatne probleme stvaraju snažni vetrovi, plime i visoki talasi.
Upravljanje izgrađenim urbanim područjima može izazvati mnoge krize: širenje bolesti, socijalnu isključenost i zagađenje, što u nekontrolisano rastućim metropolama postaje globalni problem. Infrastruktura može biti nedovoljna, a klimatske promene dodatno pogoršavaju situaciju.
Broj ljudi koji žive u gradovima sa više od 50.000 stanovnika već čini 45 odsto svetske populacije. Prema izveštaju Ujedinjenih nacija o urbanizaciji, ova brojka je 1950. iznosila svega 20 odsto.
Udeo velikih i malih gradova kao mesta stanovanja i dalje raste. Broj metropola sa više od 10 miliona stanovnika naglo je skočio: 1975. godine bilo ih je 8, a danas ih je 33.
Najveća metropola na svetu trenutno je Džakarta sa populacijom od 42 miliona ljudi. Drugi najveći grad je Daka, prestonica Bangladeša, sa skoro 37 miliona stanovnika.
Džakarta i Daka potisnule su japansku prestonicu Tokio na treće mesto. Tokio danas ima 33,4 miliona stanovnika.
Među 10 najvećih gradova na svetu jedini koji nije u Aziji je egipatska prestonica Kairo, sa 25,6 miliona stanovnika.
I dalje, međutim, najviše ljudi živi u srednje velikim ili manjim gradovima, naročito u Africi i Aziji. Dok veliki gradovi nastavljaju da se šire, mali gradovi se istovremeno prazne.
Urbanizacija je posebno ubrzana u sedam zemalja:
Glas Javnosti/ P02S