Iako je požar lokalizovan, toksične materije su još u vazduhu koji udišemo.
Najopasniji su dioksini i furani koji ne mogu da se izmere i sastavni su delovi brojnih otrova.
Javljaju se i prilikom paljenja guma, kaže Stanišićeva.
Dioksini i furani povećavaju mogućnost oboljevanja od raka.
Kada uđu u organizam, apsorbuju se u masnom tkivu i dugo se zadržavaju.
Ove toksične materije utiču na imuni sistem, oboljenje jetre, oštećenje reproduktivnih organa.
Nalaze se vazduhu, podzemnim vodama, zemlji, a zatim dospevaju u hranu.
Takođe, sagorevanje plastike oslobađa kancerogene materije koje se ne razgrađuju.
Na deponijama dolazi do stvaranja metana i kada su visoke temperature dolazi do toga da se otpad zapali, oslobađaju se kancerogene supstance koje dugo opstaju u životnoj sredini i akumuliraju se u telu.
Toksične materije unosimo u organizam što loše utiče na zdravlje. Profesorka Stanišić kaže da su i individualna ložišta i sagorevanje goriva niskog kvaliteta najveći problem za Beograd i da maske samo delimično pomažu.
(Glas javnosti)