Od ukradenog blaga Asteka do nestalih evropskih umetnina, koje su ukrali nacisti ili zlata zakopanih u zemlji, ove dragocenosti i dalje golicaju maštu brojnih ljudi i ćovečanstva u celini
U nastavku teksta predstavljamo vam samo neka, ovaj put sedam misterioznih blaga sveta koja do sada nisu pronađena….
Krajem juna 1520. godine Asteci su napokon pružili otpor Ernanu Kortezu i španskim osvajačima, oteravši ih iz svog glavnog grada Tenočtitlan. Kortez je potom naredio svojim vojnicima da skupe blaga i zlata koliko mogu, naguraju ga u svoje odore i s njima otplivaju do brodova koji ih čekaju. Ali, budući da se Tenočtitlan nalazio usred jezera, a zlato je teško, mnogi vojnici su se utopili zajedno sa dragocenostima.
Događaje iz te “La Nocha Trieste” (Tužne noći) ostali su zapisani u istoriji, a blago nikad nije pronađeno pa i danas navodno počiva ispod Meksiko Sitija, koji se smestio povrh presušenog jezera.
Lovci na blago decenijama bezuspešno pokušavaju pronaći izgubljeno zlato, a jedan od njih bio je i američki predsednik Franklin D. Ruzevlt. U kolekciji blaga navodno se nalaze zbirke zlatnika, zlatnih kipova, dragulja, kruna i srebrnih i zlatnih pločica danas vrednih preko 250 miliona dolara.
Pukovnik Konfederacije Džon S. Mozbi 9. marta 1863. godine se sa svojim vojnicima upustio u opasan podvig – napali su vojnike Unije, zarobili njih 42 i onda su opljačkali odaje generala Edvina H. Stotona. Ali kako su bežali s mesta zločina, našli su na veliki kontingent trupa Unije kod Hejmarketa, nedaleko od Virdžinije. Mozbi je dao blago svom pomoćniku i čoveku od poverenja kako bi ga zakopao, pa da ga vojnici ne ugrabe usred bitke. Ono do danas nije pronađeno.
Iako je deo ovog blaga već pronađeno, to je za brojne lovce na blago samo dodatan argument da ono postoji. Ono je izgubljeno 6. septembra 1622. godine sa španskog broda “La Nuestra Señora de Atocha”, nakon što se brod našao usred uragana nedaleko od Florida Kiza. Brod je bio natovaren blagom, ali je na svom povratku u Španiju potonuo kod plitkih koralnih grebena oko 56 kilometara daleko od Florida Kiza, na dubini od 16 metara.
Deo blaga je 1985. godine pronašao američki lovac na blago Mel Fišer, a navodno još nedostaju dragocenosti vredne oko 500 miliona dolara, uključujući sedam tona srebra, 128.000 zlatnika, 27 kg smaragda i 35 kutija crkvenog zlata. Iako ronioci i danas često na tom području pronađu zlatnike, niko nije pronašao celu riznicu blaga.
Zlato koje se nađe ispod vode je obično rezultat nezgode, ali to nije slučaj i s ovim blagom. Reč je o jednom plemenu u Kolumbiji, čiji se sveštenik kao deo religijskog obreda prekriva zlatnim prahom i potom baca u jezero Gvatavita. Time se navodno i dan danas nudi žrtva vodenom bogu. Iako je bilo više pokušaja da se jezero isuši i dođe do zlata na dnu jezera, kolumbijska je vlada to zakonom zabranila.
Kako su nacisti terorisali Evropu tokom 1930-ih i 40-ih, u njihove ruke je dospelo ogromno blago i imovina imućnih, većinom Jevreja. Krajem Drugog svetskog rata postalo je očigledno da će oni izgubiti, pa su počeli da skrivaju i uništavaju ono što su otuđili. Navodno su veću količinu umetničkih predmeta i zlata bacili u jezeru Tauplic u susednoj Austriji.
Konfederacija je gubila svoju moć i propadala od sredine 1865. pa se Jug pripremao na predaju. Konfederacijska vlada je tada navodno odlučila da sakrije svoje bogatstvo u zalihama zlatnih poluga. Postoji priča kako ono još uvek stoji zakopano negde u blizini Vašingtona i čeka srećnog nalazača.
Glas javnosti / K05S