Ona je rekla da se očekuje da će trgovina između dva geopolitička rivala pasti za 81-91 odsto bez izuzetaka za tehnološke proizvode kao što su pametni telefoni – rekavši da je to „jednako razdvajanju dve ekonomije“ i da će imati „dalekosežne posledice“.
Okonjo-Ivela je rekla da STO ispituje svoje zemlje članice o tome da li da sazovu hitan sastanak kako bi razgovarali o situaciji.
U svom izveštaju, organizacija kaže: „Izgledi za globalnu trgovinu su se naglo pogoršali zbog porasta tarifa i neizvesnosti trgovinske politike.
Ranije je predviđao rast globalnog BDP-a od 2,8% za 2025. godinu, ali sada očekuje slabiji 2,2%.
SAD su uvele carine od 10% na sav uvoz, sa mnogo višim stopama za Kinu od ukupno 145%, kao i na specifične sektore, uključujući automobile i čelik. Svetska trgovinska organizacija očekuje da će najveći uticaj ove politike biti nagli pad trgovine sa SAD – pri čemu se i dalje očekuje da će drugi regioni doživeti rast.
Trampove daleko veće „recipročne“ tarife pauzirane su prošle nedelje na 90 dana nakon nasilne reakcije na finansijskim tržištima. STO upozorava da bi, ako se oni ponovo uvedu nakon pauze, to imalo mnogo veći uticaj, uzrokujući pad globalne trgovine robom od 0,8 odsto.
Ako bi ovo bilo praćeno porastom „neizvesnosti trgovinske politike“ širom sveta, dok druge zemlje prilagođavaju svoje politike kao odgovor, STO sugeriše da bi efekti bili još veći pad trgovine od 1,5%. I u ovom najgorem scenariju, STO predviđa još slabiji rast globalnog BDP-a, od samo 1,7%.
Nakon što je Trampovu najavu carina za „dan oslobođenja“ 2. aprila pratio niz ponekad očigledno kontradiktornih izjava iz Vašingtona, STO upozorava da neizvesnost sama po sebi značajno doprinosi rizicima od usporavanja.
„Neizvesnost podstiče povećanu razboritost u donošenju odluka“, kaže STO, ukazujući na dokaze da „neizvesnost trgovinske politike može, između ostalog, da oslabi poslovno poverenje, umanji poslovna ulaganja i na taj način naruši ekonomski rast“.
Dodaje se: „Na kraju, stepen do kojeg preduzeća mogu da upravljaju neizvesnošću biće ključna determinanta da li će se pozitivan makroekonomski zamah uočen 2024. pretvoriti u održiv rast globalne trgovine u narednim godinama.
Međunarodni monetarni fond i Svetska banka takođe su upozorili na potencijalni šok za trgovinu od tarifnog rata.
Ajai Banga, šef Svjetske banke, rekao je da će rastuća neizvjesnost dovesti do sporijeg globalnog rasta od očekivanog.
Govoreći pre prolećnih sastanaka MMF-a i Svetske banke u Vašingtonu sledeće nedelje, on je pozvao zemlje u razvoju da pregovaraju sa susedima i SAD o smanjenju carina, dodajući „što brže to uradimo, to bolje“.
Banga je rekao da su tarife često veće u zemljama u razvoju i da su povezane sa angažovanjem spoljnih poslova iz industrijalizovanih zemalja. On je tvrdio da je ovaj ekonomski model kočio razvoj nezavisnih i otpornijih nacija.
STO predviđa izvesno „skretanje“ trgovine, jer Peking traži nova tržišta za svoju robu van SAD. Očekuje se da će kineski izvoz u regione van Severne Amerike porasti za između 4% i 9% 2025. godine.
Trgovina uslugama nije direktno pogođena Trampovim tarifama, ali STO očekuje da će to uticati indirektno. „Smanjenje trgovine robom izazvano tarifama slabi potražnju za srodnim uslugama kao što su transport i logistika, dok šira neizvesnost ublažava diskrecionu potrošnju na putovanja i usporava usluge vezane za investicije“, upozorava se.
STO deluje kao čuvar globalnih trgovinskih pravila, a ranije je predstavljala forum za pregovore o međunarodnim trgovinskim sporazumima – ali njena uloga je sve više dolazila u pitanje poslednjih godina, kako je napredak globalizacije usporen.
Trampove tarife su primenjene uz potpuno zanemarivanje pravila „najpovlašćenije nacije“ koje čini osnovu sistema koji nadgleda STO – što bi trebalo da znači da trgovinske prednosti koje se nude jednoj zemlji članici treba da budu proširene na sve.
Kina je pozvala STO da istraži uticaj Trampovih tarifa. Peking je u prošlonedeljnoj izjavi STO rekao: „Recipročne carine nisu – i nikada neće biti – lek za trgovinske neravnoteže. Umesto toga, one će imati povratne posledice, naneti štetu samim SAD.
Glas Javnosti/ B06S