Rasprava u Nemačkoj o radu i blagostanju i dalje je u centru pažnje, a podeljena mišljenja ne jenjavaju. Dok jedni pozivaju na veći radni angažman, drugi traže veće oporezivanje bogatih.
- Moramo u ovoj zemlji ponovno više i, pre svega, učinkovitije raditi - rekao je kancelar Fridrih Merc, čime je pokrenuo burnu debatu.
Generalni sekretar CDU-a Karsten Lineman stao je u njegovu odbranu.
- Naše blagostanje i funkcionisanje države zavise od naše produktivnosti - istakao je on i dodao da ravnoteža između posla i života ne treba da postane "ravnoteža između života i života".
Naveo je i da smatra da mladima treba poručiti da je važno najpre završiti školu i naučiti zanat, jer se uspeh stiče trudom.
Međutim, sindikati i Levica oštro su reagovali. Kritičari ukazuju na to da mnoge žene mogu da rade samo pola radnog vremena zbog manjka brige o deci. Takođe su izrazili zabrinutost zbog predloga da se uvede maksimalno radno vreme nedeljno umesto dosadašnjeg osmočasovnog radnog dana, upozoravajući da bi to dodatno opteretilo zaposlene.
U Nemačkoj je trenutno dnevni rad ograničen na osam sati, uz moguće izuzetke do deset sati, dok je nedeljna granica 48 sati. U poređenju sa drugim ekonomijama, Nemci rade manje, ali je prekovremeni rad i dalje česta pojava.
I dok CDU naglašava potrebu za većim zalaganjem, neki u SPD-u smatraju da fokus treba biti na pravednijem oporezivanju bogatih.
- Umesto optužbi za lenjost, trebalo bi više uključiti one sa visokim primanjima u opšte dobro - izjavila je Dagmar Šmit iz SPD-a.
Ministar finansija Lars Klingbajl istakao je da treba olakšati život ljudima sa niskim i srednjim prihodima, sa čime se složio i predsednik SPD Matijas Mijerš.
Glas javnosti/D03S