U istraživanju se navodi da društvene mreže u Nemačkoj koriste gotovo svi 96 odsto mladih i 90 odsto odraslih, a da više od polovine odraslih, odnosno 58 odsto, kao i 78 odsto mladih provode na njima duže od jednog sata dnevno, dok vikendom taj broj dodatno raste.
Stavovi o značaju društvenih mreža se značano razlikuju. Dok 47 odsto odraslih kaže da bi radije živelo bez njih, čak 68 odsto mladih tvrdi da bi svet bez društvenih mreža bio nezamisliv.
Negativni efekti brinu i jedne i druge, pošto 77 odsto odraslih i 61 odsto mladih smatra da društvene mreže loše utiču na mentalno zdravlje dece i adolescenata, a slični su rezultati i kada je reč o fizičkom zdravlju.
Takođe, većina veruje da mreže umanjuju pažnju i školski uspeh, dok se pozitivne strane vide uglavnom u pristupu informacijama.
Kada je reč o pravilima, većina odraslih, odnosno 85 odsto, podržava uvođenje minimalne starosne granice od 16 godina za otvaranje naloga na mrežama, a među mladima, 47 odsto podržava taj predlog, dok je 42 odsto protiv.
Većina odraslih i mladih podržava zabranu mobilnih telefona u osnovnim školama, kako na časovima, tako i tokom odmora. U srednjim školama mišljenja su podeljena kada je reč o korišćenju tokom pauza, ali većina se zalaže za zabranu na časovima.
Istraživanje je obuhvatilo 2.982 odrasle osobe i 1.033 mladih između 14 i 17 godina, navodi se na veb stranici IFO.
Glas javnosti /D08S