Ova odluka trebalo bi da stupi na snagu 1. oktobra ali će iz nje biti izuzete one farmaceutske kompanije koje su trenutno u procesu izgradnje fabrika u SAD.
Prema rečima američkog predsednika, cilj ove odluke, kao i prethodnih, je podsticanje strane konkurencije da preseli svoju proizvodnju u Ameriku, ali i jačanje pozicije američkih proizvoda na lokalnom tržištu.
Mediji navode da razlog za ovako oštru meru može biti i rast uvoza farmaceutskih proizvoda u SAD koji je prošle godine vredeo 213 milijardi dolara što znači da je utrostručen u odnosu na prethodnu deceniju. Međutim, to takođe znači i da Amerikanci koriste više inostranih lekova nego ranije koji će im od oktobra biti znatno skuplji.
Očekuje se da farmaceutske kompanije, kako bi ublažile razliku u ceni za krajnje potrošače, ubuduće smanje ulaganja u istraživanja i razvoj što bi moglo zakočiti dalji razvoj ovog sektora. Takođe bi moglo doći i do nestašica lekova na američkom tlu jer su neki od njih već sada na granici isplativosti a sa carinama više to neće biti.
Analitičari pak ne veruju da će farmaceutske kompanije pohrliti u SAD, što bi bio jedini potez koji bi mogao da ih izuzme iz nove carinske politike. Proces zasnivanja farmaceutske proizvodnje je, prema njihovim rečima, skup i može potrajati nekoliko godina. Zato pojedini stručnjaci misle da će inostrane kompanije radije sačekati ukidanje carina nego što će se upuštati u brzopleto otvaranje fabrika na teritoriji Amerike.
Glas javnosti /B07S