Dakle, slično kao što su hemičari već pronašli meso bez mesa, jaje bez jajeta, mleko bez mleka, tako su i naučnici iz firme Atomo pronašli kafu bez zrna kafe, koja se pravi od recikliranih sirovina, kao što je ljuska suncokretovog semena, ili seme lubenice. Te sirovine prolaze kroz patentirani hemijski proces, koji stvara molekule koji oponašaju ukus i osećaj prave kafe u ustima. Dobijeni proizvod se koristi na potpuno isti način kao i za pripremu redovne kafe i sadrži kofein, objavila je agencija Blumberg (Bloomberg), a preneli su mediji u svetu.
Ovaj startap predvode suosnivači - ekspert u nauci o hrani i njenom razvoju, Džeret Stopfort (Jarrett Stopforth) koji kaže da ,,vole sebe da smatraju Teslinom kafom i Endi Klajč (Andy Kleitsch), preduzetnik i bivši menadžer prodaje proizvoda u kompaniji Amazon.
Oni naziv Tesla u svojoj ,,kafi“ obrazlažu time da „Pre nego što je Tesla došao, ako ste želeli luksuzno, moćno vozilo koje je bilo odvojeno od dizela i benzina, niste imali izbora, a isto tako, pre Atoma, kada ste želeli kafu koja neće biti povezana sa krčenjem šuma, niste imali izbora. Sada imate", ističu ova dva čoveka, osnivači i prijatelji. Od 2019. godine kompanija Atomo je uspela da prikupi oko 11,5 miliona dolara od investitora.
Biljka kafe Arabika (Arabica), najčešće vrste kafe na svetu, uspeva u hladnim oblastima sa obilnim periodima kiše i suše. Globalno zagrevanje, međutim, dovodi do smanjenja područja sa takvim tipom klime, tako da naučnici predviđaju da će se u narednih 70-tak godina prepoloviti površine pogodne za uzgoj ove vrste kafe.
Biljna hrana je kategorija koja brzo raste. Na primer, Nestle plasira na tržište sve, od veganskih čokolada do zamena za kobasice. Lanac brze hrane Mek Donalds (McDonald's) pokrenuo je u Evropi probnu prodaju prvog hamburgera bez mesa MekPlant (McPlant) razvijenog zajedno sa Bejond Mit-om (Beiond Meat), a čak i najveći prerađivač mesa u SAD, Tajson Fud (Tison Food), u maju je predstavio čitavu paletu od 100 odsto veganskih proizvoda od mesa.
Kafa je, međutim, izuzetno komplikovano tržište, pre svega, zbog toga što mnogi ljudi imaju mnogo ,,intimniji“ odnos sa tim toplim napitkom u odnosu na druge prehrambene proizvode, a kultura kafe se veoma razlikuje od zemlje do zemlje.
Čak se i proizvođači biljnih alternativa, koji su već stekli značajan tržišni udeo, bore sa mogućim regulatornim izazovima tradicionalnih proizvođača koji ne žele lako da se odreknu svojih zahteva da nazivi „meso“ i „mleko“ mogu da se koriste samo za proizvode životinjskog porekla.
Prednost Atoma mogla bi biti u tome što, za razliku od mesa i mlečnih proizvoda, kafa nema identitet koji reguliše američka Administracija za hranu i lekove. To znači da ne mora da potiče sa određenog mesta, ili biljke. Uprkos tome, očekuje da se oko imena njihove kafe pojave pravna pitanja. Međutim, ovo ih ne sprečava da svoj proizvod označe kao kafu i već su počeli da sklapaju poslovne dogovore sa određenim lancima kafića u Sijetlu, koji bi plasirali svoju ,,kafu bez kafe“ svojim mušterijama.
(Glas Javnosti)
28 min