Ova organizacija ističe da su kriza troškova života i skok inflacije nakon pandemije i rata u Ukrajini izazvali talas od preko 300 štrajkova u Nemačkoj, uz nagoveštaj da bi broj ove godine mogao biti i veći, što zavisiće od ishoda sindikalnih pregovora u metalskoj i energetskoj industriji na jesen.
Studija kaže da je 1,52 miliona izgubljenih radnih dana u prošloj godini najviše od 2015. i povećanje od 126 odsto u odnosu na nivo iz 2022. godine. Talas štrajkova početkom godine pogodio je železnice, transport, aerodrome i avionsku kompaniju "Lufthansa", a poklopio se sa protestima poljoprivrednika i budžetskom krizom.
Prema VSI, Belgija je zabeležila najviše izgubljenih radnih dana na 1.000 zaposlenih zbog štrajkova, sa prosekom od 103 dana između 2013. i 2022. godine, a slede Francuska i Finska sa 92 odnosno 90 dana. Nemačka je na osmom mestu, iza Britanije, prema studiji.
Glas javnosti/B06S