Naime, svaki stanovnik Nemačke u proseku ima 70.000 evra ušteđevine i nekretnine čija je prosečna vrednost 130.000 evra. Prema Svetskoj banci, Nemačka je treća ekonomija sveta, dok su njeni stanovnici, prema spomenutom izveštaju, na 15. mestu po bogatstvu.
Ekonomisti Allianza primetili su da su se privatni finansijski izvori značajno povećali u celom svetu tokom prošle godine. Međutim, ta sredstva u Nemačkoj sada su znatno manja nego pre pandemije koronavirusa.
U izveštaju se naglašava da nemačke štediše loše ulažu jer od svoje štednje zarađuju malo novca. Retki su oni koji svojom ušteđevinom kupuju vrednosne papire, poput obveznica i deonica.
Istraživanje Bundesbanke iz 2021. pokazalo je da građani s niskim primanjima uglavnom štede za kupovinu stambenih nekretnina, iako su stambene nekretnine skupe. Međutim, ovaj oblik štednje i štednja u bankama s niskim kamatama smatra se solidnom i sigurnom.
Osim toga, istraživanje je pokazalo da su deonice još uvek nepopularne. Primetno je da više deonica kupuju oni s višim primanjima. S druge strane, oni s nižim primanjima štednju najviše koriste za vanredne izdatke.
Jedan od razloga zašto je tome tako je loše iskustvo Nemaca s deonicama Nemačkog Telekoma. Naime, 1996. godine država, novinari i berze promovidali su kupovinu deonica. Tada su dionice Telekoma prodate građanima i mnogi su naučili da kupovina jedne deonice ne znači da će ostvariti dobit.
Nedugo zatim Frankfurtska berza podstakla je kupovinu deonica mladih kompanija pred kojima je bila svetla budućnost, ali i tada su brojni kupci ostali praznih ruku i razočarani.
Mnogima je najprihvatljivije iskoristiti ušteđevinu za kupovinu nekretnina, zbog rasta vrednosti.
Glas javnosti B010S